MANJE BEBA NEGO U RATOVIMA: U 2024. u Srbiji rođen najmanji broj dece još od 1900. godine

Dragana Matović

20. 02. 2025. u 07:00

SRBIJA je po natalitetu na istorijskom minimumu: u 2024. godini rođeno je 60.311 beba ili - 502 manje nego u 2023.

МАЊЕ БЕБА НЕГО У РАТОВИМА: У 2024. у Србији рођен најмањи број деце још од 1900. године

Foto Shutterstock

Ni balkanski, ni Prvi i Drugi svetski rat nisu doveli do ovakvih demografskih pokazatelja. Uz činjenicu da je prošle godine u Srbiji rođen najmanji broj beba još od 1900. zabrinjava i to što je sve manje žena u reproduktivnom periodu, njih je u odnosu na 2022. za 17.000. manje.

Nikad nismo imali manje stanovnika, nikada starije stanovništvo i nikada manje žena u reproduktivnom periodu. Sedamdesetih godina prošlog veka imali smo sličan broj stanovnika, ali i dva miliona žena u fertilnom periodu. Od tada se broj žena u dubu kada mogu da rađaju smanjio za čak 600.000.

- Smanjio se potencijal za brzu obnovu stanovništva. Očekuje se da broj rođenih ostane stabilan, ali ispod potrebnog nivoa za prostu obnovu stanovništva. Rečeno jezikom statistike, trenutno je 2,1 - 2,15 dece po ženi - kaže mr Gordana Bjelobrk, šef Odseka za demografiju i statistiku Republičkog zavoda za statistiku. - Rađanje kao pozitivna komponenta neposredno utiče na revitalizaciju obima stanovništva i njegove starosne strukture. Kao takvo, sa nivoom ispod potreba proste zamene generacija koji traje dve i više decenija, nedovoljno rađanje je osnovni pokretač brzog pada prirodnog priraštaja, otvorene depopulacije i naglašenog starenja stanovništva.

Foto N. Fifić

 

Pozitivno samo u osam opština

U BEOGRADSKOM regionu je 2022. i 2023. zabeležena najniža negativna vrednost stope prirodnog priraštaja (-2,5), dok je najviša negativna vrednost u regionu Južne i Istočne Srbije (-7,8). Prema podacima RZS, stopa prirodnog priraštaja u 2023. bila je pozitivna u samo osam opština: Tutin (8,7), Novi Pazar (6,9), Sjenica (2,7), Preševo (1,0), Kostolac (0,9), Zvezdara (0,6), Bujanovac (0,4) i Novi Sad (0,0)!

Sve ovo su pokazatelji da se suočavamo sa ozbiljnom demografskom krizom - broj novorođenih je u stalnom padu, dok istovremeno raste broj preminulih. Tokom prošle godine preminulo je 98.041 građana, što znači da je Srbija u 2024. izgubila 37.730 stanovnika.

- Stanovništvo Srbije odlikuje intenzivan proces starenja koji je posledica jasno izraženog silaznog trenda živorođenih od sredine pedesetih godina i uzlaznog trenda umrlih - kaže mr Gordana Bjelobrk. - Međutim, najznačajniji i najsloženiji problim s kojim smo suočeni, a koji je posledica prethodnih demografskih kretanja, jeste poremećaj u starosnoj strukturi stanovništva, odnosno smanjenje broja žena u fertilnom periodu.

Činjenica je da se sve manje žena odlučuje da ima više dece, a zabrinjava i podatak da retko odlučuju da rode dok su u "najboljim godinama". Sve više dece se rađa van braka, u 2019. je 27 odsto beba vanbračno rođeno, a u 2023. taj procenat je porastao na 30.

- Nismo jedina zemlja u regionu, naročito ne u Evropi koja prolazi kroz pad nataliteta - kaže Jovana Ružičić, direktor Centra za mame. - Na to da li se bebe rađaju utiče promena načina života, sigurnost ili nesigurnost i razne druge stvari. Za razliku od razvijenijih i bogatijih evropskih zemalja, koje problem nadoknađuju velikim brojem ljudi koji žele da se tamo presele, Srbija nije atraktivna destinacija za migrante, čak ni ako dolaze iz siromašnijih zemalja nego što je naša. Veliki problem je i odliv mozgova. Mladi u reproduktivnom dobu sele se u inostranstvo, gde stvaraju porodice i rađaju decu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NEMAČKA GLEDA I NE VERUJE: Ovako će ubuduće počinjati utakmice u Rusiji