PLAMEN BUKTI IZ NEMARA I NEBRIGE: Požari na više lokacija dodatno usložnjavaju problem odlaganja različitog otpada
SVAKI novi toplotni talas u Srbiji, kao po pravilu, rasplamsa stare probleme - na deponijama, uglavnom divljim, izbijaju požari. Ovih dana dim se podigao nad Kragujevcom, Loznicom, Kraljevom, Smederevom, Valjevom, Novim Sadom, Futogom, Požarevcom, a pitanje je ako suša potraje gde će ga još biti.
foto Ž. Vorinski
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da je pod kontrolom situacija u Loznici, gde je poslednje gorelo, ali da se zvanično još ne može reći da je opasnost prošla.
- Snažna koordinacija Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora za vanredne situacije, lokalnih službi i velikog broja mehanizacije omogućila je lokalizaciju požara na deponiji u Loznici. Ipak, budno se prati situacija, jer se u ovakvim uslovima požar lako može ponovo aktivirati - istakla je Pavkova.
U sanaciju je uključen i Zavod za javno zdravlje iz Šapca. Njihovi stručnjaci učestvovali su u sednicama Štaba za vanredne situacije, pružajući građanima savete o zaštiti. Kako je rekla ministarka, u Loznici nije došlo do prekoračenja koncentracija štetnih materija u vazduhu, ali oprez ostaje na snazi.
Slična situacija nedavno je zabeležena i u Smederevu, gde je požar u naselju Carina brzo stavljen pod kontrolu zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca. Ministarka dodaje da se u Prokuplju i Požegi već radi na sanaciji, kao i na uklanjanju manjih, divljih deponija.
- U prethodnim godinama uklonjeno je više od hiljadu takvih nelegalnih lokacija - podsetila je Pavkov.
foto JKP Komunalac
Ipak, mnogi građani su zabrinuti i strahuju od novih požara.
- Problemi sa deponijama su hronična rana našeg sistema upravljanja otpadom - kaže Dragan Živanović, predsednik kragujevačkog udruženja "Zelena misao". - Velike su vrućine, ali deponije gore i kad nije tako. Čim dođe leto, znamo šta nas čeka. U Kragujevcu, na primer, deponija je visoka šezdesetak metara, što je opasno i nedopustivo. Deponija ne sme da liči na toranj.
On naglašava da je Srbija puna tzv. divljih deponija, koje ne poseduju ni osnovne mere zaštite od požara, zagađenja vode i zemljišta. U nekim gradovima počinje se sa sanacijom mesta za odlaganje komunalnog otpada - u Užicu i Valjevu se čeka odobrenje plana, a Beograd je započeo projekat javno-privatnog partnerstva sa japanskim i francuskim partnerima za izgradnju regionalnog centra Vnča. Međutim, to je tek kap u moru.
- Veliki problem predstavlja opasan otpad - kaže Živanović. - Ovde nemamo gde da ga tretiramo, već ga šaljemo u inostranstvo, najčešće u Austriju. Tamo postoje uslovi za bezbedno spaljivanje. Problem je što mnogo opasnog otpada iz domaćinstava završava na našim deponijama. To su sprejevi, dezodoransi, sva ambalaža pod pritiskom. Tretiraju se kao komunalni otpad, a kad se zapale, opasne čestice odlaze u atmosferu. U Kragujevcu se, pre neki dan, kada je gorela deponija, pojavila magla sa tim česticama. Ljudi su kašljali, gušili se, jer je vazduh bio pun ugljen-monoksida.
foto Opštinski vatrogasni savez
Krediti za regionalne centre
FRANCUSKA agencija za razvoj i Evropska banka za obnovu i razvoj kreditiraće, kako je najavljeno, sa 300 miliona evra izgradnju sedam regionalnih centara za upravljanje otpadom u Srbiji. Time bi za 47 lokalnih samouprava trebalo da bude rešen problem nesanitarnih deponija. Po prvi put će se, kako je najavljeno, ovde graditi i postorjenja za mehaničko-biološki tretman otpada, a planirana je i izgradnja postrojenja za prikupljanje i tretman biogasa, kao i transfer stanica, reciklažnih dvorišta i kompostana.
Ekolozi upozoravaju da se zbog sagorevanja plastike, gume, kablova, elektronskog otpada koji se nalazi unutra, oslobađaju dioksini i furani, neke od najotrovnijih materija benzena koje mogu akutno i hronično da dovedu do neuroloških oštećenja, oštećenja bubrega, jetre i drugih organa. Zato država mora da ubrza rešavanje problema sa otpadom, jer ga je sve više - i industrijskog, i otrovnog, i komunalnog.
- Situacija je pre desetak godina bila drugačija, ali je u međuvremenu mnogo stranih investitora otvorilo fabrike u Srbiji - ističe Živanović. - Otpad se ubrzano gomila, a problem sporo rešava. Neke nesanitarne deponije se koriste kao aktivne i javna komunalna preduzeća tamo odlažu otpad. Taj otpad se ne sortira pre odlaganja i u letnjim mesecima, čim počnu visoke temperature, u "telu" deponije posle raspada organskih materija koje trule stvara se lako zapaljivi gas koji sadrži metan. Postoje studije, otvorena su poglavlja za ulazak u EU koja se odnose na ekologiju, ali sve to je mrtvo slovo na papiru. U Lapovu je sagrađena sanitarna deponija koja ispunjava propise. Ali, to je privatna investicija.
Izgradnja sanitarne deponije, po svim svetskim standardima, traje minimum godinu dana i zahteva velika ulaganja. A Srbija trenutno ima više od 3.000 divljih deponija, od čega su mnoge aktivne i opasne.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)