GIDEON GRAJF: U svetskoj naučnoj zajednici se menja mišljenje o Srebrenici

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

11. 07. 2025. u 17:58

U SVETSKOJ naučnoj zajednici menja se stav o Srebrenici i navodnom genocidu, izjavio je danas profesor doktor Gideon Grajf, istoričar, direktor Srpsko-izraelskog kulturnog centra na Univerzitetu u Beogradu i jedan od vodećih stručnjaka za istraživanje Holokausta.

ГИДЕОН ГРАЈФ: У светској научној заједници се мења мишљење о Сребреници

foto:J.L.

Grajf, koji je bio predsednik Nezavisne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine, koja je utvrdila da su ubistva u Srebrenici 1995. bila ratni zločin, ali da se nije dogodio genocid, naveo je da naučne zajednice smatraju da genocida u Srebrenici nije bilo.

-Mišljenje o tome se polako menja. Veoma sam zadovoljan uspešnošću svog angažmana u sferi naučnih istraživanja. Danas naučna zajednica drugačije gleda na odnos prema Srebrenici. Naučne zajednice podržavaju stav da u Srebrenici nije bilo genocida i samo amateri će to poricati, jer je ovo što smo radili veoma profesionalno urađeno, izjavio je Grajf za Srnu.

Komentarišući inicijative da i Srbija, onako kako je to učinila Republika Srpska, osnuje Međunarodnu komisiju za istraživanje stradanja Srba i Bošnjaka u Srebrenici od 1992. do 1995. godine, Grajf je rekao da podržava takvu inicijativu.

-Neophodno je da Srbija to uspostavi. Ako je neophodno, daću svoj lični doprinos u formiranju takve institucije, poručio je Grajf.

Odgovarajući na pitanje šta može da se uradi da se UN više bave pitanjem Holokausta i da se tačno definiše šta je genocid, ako se ima u vidu Srebrenica, Grajf je rekao da ljudi moraju da se edukuju, da istražuju i saznaju, jer je obrazovanje jedina odbrana od gluposti i neznanja.

Grajf je danas u Beogradu prisustvovao sastanku Odbora Skuppštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu sa profesorima iz Evropskog instituta za istraživanje Holokausta i totalitarizma iz Madrida, na kojem je bilo reči o kulturi sećanja, Holokaustu, kao i o pokušajima revizije istorijskih činjenica i falsifikata.

Organizator ovog skupa, čiji je domaćin bio predsednik skupštinskog Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Dragan Stanojević, bila je ambasador Ljiljana Nikšić, koordinator najveće izložbe u UN "Jasenovac – pravo na nezaborav".

Nikšićeva je na konferenciji za novinare nakon sastanka rekla da 43 profesora iz Španije, sa direktorom Evropskog instituta za istraživanje totalitarizma i Holokausta Karlosom Vaskezom na čelu, posetom Beogradu završavaju desetodnevnevni studijski boravak u regionu, u okviru kojeg su posetili Donju Gradinu i Jasenovac.

Ona je dodala da Institut neposredno sarađuje sa španskim Ministarstvom prosvete, a direktor Instituta Karlos Vaskez direktno sa državnim sekretarom u tom ministarstvu.

Nikšićeva je zahvalila Odboru za dijasporu i Srbe u regionu za to što je ugostio profesore iz Španije, navodeći da je Odbor time, kao i brojnim drugim aktivnostima, potvrdio da igra istorijsku ulogu u njegovanju kulture sećanja.

(Tanjug)

BONUS VIDEO - Potraga za delovima tela kod Lazarevca

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

SLUČAJNO SAM SAZNAO DA IMAM LEUKEMIJU : Bivšem voditelju Pinka život se preko noći okrenuo