NASTAVA POČINJE 3. NOVEMBRA? Na novosadskom DIF gotovo na korak do potpune normalizacije nastave
DA je moguć dogovor između uprave fakulteta koja želi da se septembarski ispitni rok odvija normalno i studenata koji zagovaraju blokade, pokazalo se na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Novom Sadu. U ovoj visokoškolskoj ustanovi dekan Patrik Drid i studenti dogovorili su se da se prekinu blokade i da se nastavi sa proverom znanja kako je i planirano.
arhiva
A kako je za naš list potvrdio prof. Drid, u sklopu dogovora je - normalan početak školske godine 3. novembra. To znači da će na ovom fakultetu brucoši u novembru normalno početi svoj akademski život, a njihove starije kolege koje su prošlu godinu provele van fakultetske zgrade moći normalno da nastave studije.
A novosadski DIf je juče, posle višemesečne fizičke blokade zgrade, normalno počeo da radi, a dekan Drid, koji je 1. septembra ušao u zgradu fakulteta, poručio je da više nema blokada ni policije u zgradi.
- Napravili smo mi neke ustupke, oni su napravili neke ustupke, kao što se inače podrazumeva u dijalogu i postizanju komprimisa - naveo je Drid. - Našli smo rešenje i idemo dalje. Nastavljamo rad da ispite privedemo kraju, da možemo početi sledeću školsku godinu na vreme.
On je dodao da studenti i profesori sada normalno ulaze i izlaze iz zgrade fakulteta i napomenuo da je sastanku prisustvovalo više od 100 studenata i skoro svi profesori. Prošle nedelje, kako je naveo, polagano je 1.500 ispita, a položeno je oko 1.100.
Da je dijalog i spremnost na kompromis jedini način da se reši desetomesečna kriza u visokom obrazovanju, smatra i profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu Lazar Stijak, koji ističe da bi svi dekani trebalo da slede primer dekana Patrika Drida ako žele da ostanu na svojim funkcijama.
- Situacija na novosadskom DIF je klasičan primer kada postoji razumevanje s obe strane kako da se reši problem - naveo je Stijak. - Svi dekani bi trebalo da nađu kompromis i kažu - mislili smo da je ovo dobra stvar, ali nije bila, pogrešili smo. Nezgodno je kada neki ljudi neće da priznaju da su u nekim stvarima pogrešili. Svi mi grešimo, problem je kada uočimo da neke stvari nisu dobre, za koje smo verovali da jesu, i dalje želimo da istrajemo u njima. Ako to ne žele, uvek postoji neko drugi da vodi fakultet jer završetak studija je ispred bilo čije karijere i funkcije.
Na pitanje šta bi za univerzitet značio nastavak blokada i da li bi to bio "siguran put ka potpunom slomu visokog obrazovanja", Stijak je rekao da nastavak blokada ne bi doneo ništa dobro.
Zakon
PROFESOR Lazar Stijak je ukazao da, prema Zakonu o visokom obrazovanju, fakultet ima autonomiju u skladu sa zakonom, odnosno fakultet može da bira šta će da predaje, ko će da predaje i kako će da predaje, ali ne može da odlučuje da li će raditi ili ne. On je podsetio i da je zakonom i Statutom fakulteta zabranjeno bilo kakvo političko i stranačko organizovanje, delovanje i korišćenje prostorija fakulteta u te svrhe.
- Radi se o našem radnom mestu, našem fakultetu i mislim da su se sada mnoge moje kolege aktivno uključile u sprečavanje blokada od nekih, tamo više građana nego studenata, jer je i u početku taj broj studenata blokadera bio je ispod pet do 10 odsto - naglasio je ovaj profesor. - Žalosno je to što su uprave fakulteta priznavale mišljenje 10 odsto studenata, a ne mišljenje njih 90 odsto kada je reč o blokadama i nastavi.
On je rekao i da na Medicinskom fakultetu u Beogradu već mesecima ne postoje organizovani studenti koji blokiraju fakultet i situacija je normalna.
I ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izrazio je nadu da će se stanje na univerzitetima normalizovati i da će početkom novembra nova školska godina startovati uobičajeno. On, ipak, nije isključio mogućnost da se blokade nasatve, ali je poručio da univerzitet ne može postojati ako ne radi.
Preporučujemo
SNEG I LED UGROŽAVAJU VOZAČE I PEŠAKE: Evo kako da ostanete bezbedni
10. 01. 2026. u 18:35
POLICIJA I VATROGASCI UZ GRAĐANE ŠIROM SRBIJE: Na terenu i u najtežim uslovima (FOTO)
10. 01. 2026. u 17:54
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)