POČAST BESMRTNIM JUNACIMA: Na Krfu i Vidu komemorativne svečanosti za 109. godišnjicu iskrcavanja srpske vojske

Р. Д.

23. 09. 2025. u 11:53

NA mestu susreta mita i stvarnosti, na Krfu i na Vidu, u četvrtak, 25. septembra, biće obeležena 109. godišnjica iskrcavanja srpske vojske na Jonska ostrva, a komemorativnim svečanostima prvi put od 2013. godine, prisustvovaće premijer Srbije. Predsednik Vlade prof. Đuro Macut položiće vence na dva, za nas sveta mesta na Vidu, a sa broda koji će isploviti na pučinu spustiće venac i u "Plavu grobnicu". U državnoj delegaciji biće i ministar odbrane Bratislav Gašić.

ПОЧАСТ БЕСМРТНИМ ЈУНАЦИМА: На Крфу и Виду комеморативне свечаности за 109. годишњицу искрцавања српске војске

Foto: I. Marinković

Od 1916. godine, kada se srpska vojska, iznurena tokom Prvog svetskog rata, iskrcala na ostrva u Jonskom moru, ona su za naš narod postala svetilišta za sva vremena.

Prvi srpski vojnici iskrcali su se na Krf u januaru 1916. godine, a do aprila te godine na ostrvo ih je stiglo 150.000 koji su, posle oporavka i reorganizacije, u septembru 1918. probili Solunski front i 1. novembra oslobodili Beograd.

Mnogi su ostajali usput, duž zavejane Rugovske klisure i Čakora, planine smrti, umirući od hladnoće, gladi i iscrpljenosti. Kralj Petar i regent Aleksandar išli su najkraćim, ali kažu najopasnijim putem povlačenja srpske vojske, iz Prizrena ka Skadru.

Proboj srpske vojske preko Albanije, ta strašna golgota, put preko vrleti pokrivenih snegom, uz stalne napade Albanaca i borbe, odneo je više od 240.000 ljudi. Samo u albanskim planinama umrlo je oko 20.000 srpskih vojnika. Oni koji su stigli do osrtva spasa, pričali su kasnije da ko nije imao cokule, u zimu, na surovim planinama nije imao nikakvu šansu. Možda žrtava ne bi bilo toliko da se vojska posle pređenih 500 kilometara peške okrepila u Skadru, da su se ispunila obećanja saveznika da će ih tu dočekati zaklon da se malo oporave i magacini sa hranom, ali dočekali su ih glad, kiša, hladnoća. Umiranje u Skadru, ostalo je upamćeno kao jedna od najstrašnijih etapa Albanske golgote.

- Niko ne zna šta su muke teške dok ne prođe Albaniju peške! - ostalo je u pesmi, a i u kolektivnom sećanju.

Kada ih je italijanska mornarica evakuisala sa albanskog tla, na Krf su naši vojnici mahom stigli bukvalno jedva živi. Na malenom ostrvu Lazaret, saveznički sanitetski oficiri izvršili su trijažu, a vitalno ugroženi vojnici upućeni su na Vido i tamo masovno umirali od posledica golgote. U početku su sahranjivani u plitkim kamenim grobnicama u blizini obale i tako je nastalo prvo groblje na Vidu sa 1.200 srpskih vojnika i civila, a kasnije su beživotna tela iz barki francuskog sanitetskog broda "Sveti Franja Asiški" prepuštana dubinama Jonskog mora, u "Plavu grobnicu".

Tokom predaha na Krfu, gde su naši vojnici, kako je zabeležila francuska misija, pokazali izuzetnu disciplinu, da domaćinima nijedan limun nije zafalio, obrazovana je srpska država u inostranstvu i izvršena reorganizacija vojske.

Pozdravima "Kali ora, stratioti serviko (U dobar čas, srpski vojnici) - neka vas Bog poživi, dobri Srbi", ispratili su Grci srpske vojnike na Solunski front u proleće 1916. godine.

Sirene sa brodova na pučini

NAJDIRLjIVIJI deo komemorativnih svečanosti na Jonskim ostrvima i za ovu godišnjicu iskrcavanja srpske vojske u Prvom svetskom ratu, biće svakako polaganje venaca u "Plavu grobnicu". Kada brod Grčke ratne mornarice na kome će se nalazti državne delegacije Srbije i Grčke, i ostale državne zvanice, doplovi do položaja na otvorenom moru, preko puta njega feribot opštine Centralni Krf, na kome će biti i kadeti VA, studenti KPU, hor ostrva Krf izvešće pesmu "Tamo daleko", sa razglasa će se čuti i pesma Milutina Bojića "Plava grobnica". Kako je protokolom Vlade Srbije predviđeno, dok premijer Đuro Macut, ministar Bratislav Gašić i grčki zvaničnici budu spuštali vence, brodovi će se oglašavati sirenama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PALA ODLUKA: Novak Đoković se seli u Aziju