RADNE DOZVOLE ZA 50.000 STRANACA: U našoj zemlji sada radi čak devet i po puta više državljana drugih zemalja nego pre jedne decenije

Dragana Matović

08. 11. 2025. u 09:00

SRBIJA još privlači radnike sa istoka i juga, od građevinaca iz Indije, Nepala, Turske do vozača iz Bangladeša. Na našem tržištu rada sve jeviše poslova koje domaći radnici napuštaju, a stranci preuzimaju. Višeod 50.000 stranaca, kako se procenjuje, dobilo je srpsku radnu dozvolu 2024, a slična je situacija i tokom ove godine.

РАДНЕ ДОЗВОЛЕ ЗА 50.000 СТРАНАЦА: У нашој земљи сада ради чак девет и по пута више држављана других земаља него пре једне деценије

FOTO: N. Skenderija

Njihov dolazak promenio je strukturu zaposlenih u ugostiteljstvu, građevinarstvu, proizvodnji, ali ne znamo da li im je dugoročniji plan da ostanu u Srbiji ili je naša zemlja za njih samo usputna stanica.

- Kada radnik zasnuje radni odnos, bez obzira na to što je stranac, on ima ista prava kao i drugi zaposleni: od prava na sindikalno organizovanje do prava na štrajk, ali u praksi se retko odlučuju da ih koriste - kaže Ranka Savić, predsednik Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije. - Migranti koji dolaze u Srbiju često su uplašeni, sve im je nepoznato i strano. Dok nemaju problem, uglavnom izbegavaju da nam se obrate, plaše se da ih poslodavac ne otpusti. Tek kada im plata kasni ili nije isplaćena po ugovoru, onda se jave sindikatu. Uvek reagujemo, čak i ako nisu članovi. Ipak, sindikalno organizovanje stranaca u Srbiji gotovo da ne postoji. Na prste dve ruke možemo da nabrojimo strance koji su u našem sindikatu. Ni položaj IT stručnjaka, pa i onih koji su došli iz Rusije, nije dovoljno jasan. Borimo se da se izmenama Zakona o radu to preciznije definiše.

Eko Grocka

U odnosu na prethodnu deceniju, Republički zavod za statistiku registruje devet i po puta više stranaca. Najčešće dolaze iz Kine, Rusije, Indije, Nepala, Bangladeša, Sri Lanke, Azerbejdžana, Kirgistana, Uzbekistana, Turske, Kube. Minimalna zarada biće od 1. januara 64.554 dinara, što je još jedan od motiva za radnike koji nemaju srpski pasoš.

- Stranaca danas ima gotovo u svakom sektoru, ali najviše ih je u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu - kaže Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije za "Novosti". - Nedostaju nam arhitekte, mašinski, građevinski i inženjeri elektrotehneke, jer stranci sa tim diplomama retko biraju Srbiju. Poslodavci koji zapošljavaju strane radnike dužni su da im obezbede iste uslove kao domaćima. Njihove plate ne mogu biti niže od minimalne zarade u Srbiji, a u praksi su najčešće kao i plate naših radnika. Retko se događa da naš radnik zarađuje 100.000, a stranac 60.000 dinara.

Manje tranzit, više odredište

Srbija je, kako kaže Zejnal Hadžijev, istovremeno zemlja porekla, tranzita i sve više odredište za strane radnike:

- Izmene Zakona o strancima i Zakona o zapošljavanju stranaca, zajedno sa pokretanjem Jedinstvene dozvole i potpuno digitalnog portala "Dobrodošli u Srbiju", predstavljaju značajan korak napred. Jačanje kapaciteta inspekcije rada, poboljšanje nadzora nad privatnim agencijama za zapošljavanje i obezbeđivanje etičkih praksi zapošljavanja su neophodni koraci za zaštitu prava svih radnika, a potreba za dubljom koordinacijom između državnih i nedržavnih aktera ostaje ključni faktor za efikasno upravljanje migracijama radne snage

Foto P. Milošević

 

Situacija je, kaže Jevtovićeva, drugačija nego ranije, stranci se raspituju pre dolaska, znaju kolike su plate i ne prihvataju poslove ako su plaćeni manje od toga. Od prošle godine imaju i veću slobodu, mogu da menjaju poslodavce, kao i naši radnici, a većina poslodavaca poštuje propise i ugovore.

Na upravo završenoj dvodnevnoj međuministarskoj konferenciji "Radne migracije u okviru Centralnoevropske inicijative - Sigurni putevi i održivo tržište rada" ocenjeno je da su radne migracije potencijal koji treba posmatrati i usmeriti u pravcu napretka i održivog razvoja.

- Srbija je postigla pohvalan napredak u modernizaciji upravljanja migracijama - ocenio je Zejnal Hadžijev, šef Misije Međunarodne organizacije za migracije. - Širom Centralne i Istočne Evrope, a posebno na Zapadnom Balkanu, svedoci smo dubokih promena u obrascima migracije, prelaska sa ilegalnih na redovne puteve, sa kratkoročne na strukturnu mobilnost i sa fragmentiranih odgovora na koordinisano upravljanje migracijama. Srbija, u mnogim aspektima, stoji u srcu tih transformacija.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Još jedna godina poverenja i velikog uspeha: dm drogerie markt, zahvaljujući stabilnom rastu i novim projektima, učvrstio svoju poziciju