SVETINJA KOJA VEKOVIMA MIROTOČI: Čudesna snaga groba Svetog Simeona u Studenici (FOTO)

Драган Радојчин
Dragan Radojčin

26. 02. 2026. u 19:30

NA DANAŠNjI dan Srbija slavi Svetog Simeona Mirotočivog – velikog župana Stefana Nemanju, vladara koji je mač zamenio krstom, ujedinio srpske zemlje i udario temelje našoj državnosti i duhovnosti.

СВЕТИЊА КОЈА ВЕКОВИМА МИРОТОЧИ: Чудесна снага гроба Светог Симеона у Студеници (ФОТО)

Foto: G. Šljivić

Njegove svete mošti u studeničkoj carskoj lavri već osam vekova počivaju kao najsvetliji zalog neraskidive veze naroda, države i vere.

Dok se jutarnja magla polako podiže iznad reke Studenice, zvona manastirskog kompleksa danas posebno svečano odjekuju dolinom. Ona pozivaju verni narod da se pokloni moštima svog utemeljivača, koji je na vrhuncu zemaljske slave izabrao monaški mir i postao prvi svetitelj iz loze koja je iznedrila najslavniju srpsku istoriju.

Povratak u Studenicu

Iako je Stefan Nemanja usnuo u Gospodu na Hilandaru 1199. godine, njegova poslednja želja bila je da počiva u svojoj najvećoj zadužbini – Manastiru Studenici. Istorijski zapisi i žitija beleže potresan susret braće 1208. godine, kada je najmlađi sin, Sveti Sava, preneo očeve mošti iz Svete Gore u Srbiju. Nad ovim svetim kivotom, Sava je uspeo u gotovo nemogućem – izmirio je zavađenu braću Vukana i Stefana, zaustavivši krvavi bratoubilački rat među Srbima.

Foto: Tanjug/Ivan Simić

Grob Svetog Simeona u Bogorodičinoj crkvi danas predstavlja jedan od najvažnijih spomenika srpske istorije, kulture i duhovnosti. Smešten je uz južni zid naosa, u veličanstvenom belom mermernom sarkofagu. Prema stručnim istraživanjima Srpske akademije nauka i umetnosti, ovaj sarkofag je od samog osnivanja hrama zamišljen kao centralno mesto kulta svetog rodonačelnika, oko kog će se vekovima sabirati srpski narod.

Tajna blagouhanog mira

Ono što ovo sveto mesto čini jedinstvenim i vekovima privlači reke hodočasnika jeste fenomen mirotočenja. Ovo čudesno izlivanje miomirisnog ulja (mira) iz svetiteljevih moštiju prvi put je zabeleženo na Hilandaru, ali je nastavilo da se izliva i u Studenici nakon prenosa. Za tadašnju Srbiju, taj blagodatni čin bio je jasna potvrda Simeonove svetosti i božanski pečat nad sudbinom srpske države.

Danas, na dan manastirske slave, vernici pritiču svetitelju tražeći utehu i isceljenje, verujući u snagu molitvi pred ocem nacije koji je, kako se zapisano čuva, „svojim mirom zacelio sve rane srpskog roda“. Kao posebna dragocenost i relikvija, vernima se na poklonjenje i celivanje iznosi bočica svetog mira zapečaćena voskom, koja se čuva u manastirskoj riznici.

Prazni grob koji leči

Iako se mošti Svetog Simeona danas nalaze u kivotu ispred ikonostasa, posebnu pažnju i dalje privlači njegov prvobitni mermerni sarkofag uz južni zid Bogorodičine crkve. Upravo iz ovog mesta je 1208. godine poteklo sveto miro, donoseći dugo očekivani blagoslov i učvršćujući jedinstvo naroda. Mnogi se i danas mole upravo iznad ovog praznog groba, verujući da on i dalje odiše blagodaću svetitelja i pomaže u isceljenju bolesti i porodičnih nedaća.

Foto: SPC

Molitva za budućnost roda

U narodnom predanju, Sveti Simeon ostao je upamćen kao zaštitnik porodice i neko ko je naročito blagonaklon prema deci. Stari običaji nalažu da se na ovaj veliki praznik obavezno upali sveća za zdravlje najmlađih, dok se pred svetiteljevim likom uznose molitve za slogu i napredak doma.

Studenica – Carska lavra i kolevka srpske duhovnosti

Zadužbina Stefana Nemanje, građena između 1183. i 1186. godine, s pravom nosi naziv Sveta srpska carska lavra. Kao spomenik kulture od izuzetnog značaja, Manastir Studenica je još 1986. godine uvršten na UNESKO-vu listu Svetske kulturne baštine. Ovaj aktivni muški manastir i danas zauzima prvo mesto po dostojanstvu u celoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Osim groba Svetog Simeona, tišina manastirskih zidova čuva i netljene mošti Svete Anastasije (u svetu Ane, Nemanjine supruge) i Svetog Simona monaha (kralja Stefana Prvovenčanog). Duhovni život i danas se odvija prema strogo zacrtanom Studeničkom tipiku koji je napisao Sveti Sava po ugledu na Karejski tipik. Upravo je ovim aktom u Studenici osnovana i prva srpska bolnica po vizantijskim uzorima, čime su postavljeni temelji  medicine i farmacije kod Srba.

Na liticama iznad manastira i danas prkose vremenu Gornja i Donja isposnica, gde se pojedini monasi – eremiti (pustinjaci) i dalje podvizavaju, dosledno prateći surovi podvig i uzvišeni put Svetog Save.

Dok odjekuju molitve u Studenici, ovaj praznik se jednako svečano obeležava u svim hramovima i manastirima širom srpskih zemalja, kao i u rasejanju, svuda gde se jurisdikciono proteže Srpska pravoslavna crkva. Proslavljajući svog rodonačelnika, srpski narod danas ne slavi samo prošlost, već u Svetom Simeonu pronalazi trajni putokaz za očuvanje svog identiteta, vere i porodičnih vrednosti u vekovima koji dolaze.

BONUS VIDEO: 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

NISMO VIŠE BLISKI: Bane Mojićević otkrio istinu o odnosu sa Milicom Todorović