KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNJE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
Foto: M.Stevanović
U rano jutro, 16. marta 1981. godine, u podmetnutom požaru izgoreo je konak Pećke patrijaršije, drevnog čuvara srpskog identiteta i duhovnosti.
Ova godišnjica nije samo bolno podsećanje na izgubljeno kulturno blago već i opomena na kontinuitet zatiranja srpskog bića u južnoj pokrajini. Požar iz 1981. godine ostao je u narodnom pamćenju kao prva velika buktinja koja je najavila potonje oluje i sistematsko uništavanje svetinja, praćeno progonom i egzodusom našeg stanovništva sa prostora Kosova i Metohije.
Foto: M.Stevanović
Petković: „Albanski separatizam u svojoj srži - antisrpski i antipravoslavni“
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković oglasio se juče povodom ove tragične godišnjice, ističući da se ni nakon više decenija nije promenila matrica delovanja albanskih ekstremista prema srpskom duhovnom nasleđu.
— Paljenje konaka Pećke patrijaršije pre 45 godina bio je jasan signal kuda vodi albanski separatizam, koji je u svojoj srži antisrpski i antipravoslavni - poručio je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju.
Prema njegovim rečima "davna 1981. godina bila je uvod u mnoga zla koja su se obrušilana Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu u potonjim godinama i decenijama, a matrica paljenja, rušenja i uništenja do danas je ostala suštinski deo ideologijei prakse ekstremnih albanskih političkih struktura na Kosovu i Metohiji."
Selaković: Lojalnost Kosovskom zavetu
Ministar kulture Nikola Selaković nedavno je, na otvaranju izložbe o srpskim srednjovekovnim manastirima u opasnosti, upriličenoj u Leskovcu povodom 20. godišnjice upisa manastira Visoki Dečani na Uneskovu listu svetske baštine, podsetio na presudan značaj očuvanja svesti o našem poreklu na ovim prostorima.
— Istinu jedino može da promeni gubitak naše svesti o tome da sve ono što je na Kosovu i Metohiji — a što svedoči o kontinuitetu našeg etničkog i nacionalnog prisustva, naše državnosti i kulture — izvorno i iznad svega pripada nama. To može postati tuđe tek kada ga se mi odreknemo — poručio je Selaković.
On je ukazao na poraznu činjenicu da je od 1999. godine do danas uništeno 156 srpskih crkava i manastira i 255 srpskih grobalja, dok je više od 10.000 ikona i raznih crkvenih dragocenosti ukradeno ili nepovratno uništeno.
Od Peći do pogroma: Krvavi niz skrnavljenja
Činjenica da se godišnjica paljenja konaka Pećke patrijaršije (16. mart) obeležava samo dan pre godišnjice stravičnog Martovskog pogroma (17. mart) simbolično spaja decenije progona u jedan neraskidiv niz. Požar iz 1981. godine bio je planirani udar na Srpsku pravoslavnu crkvu u kojem su uništene vredna riznica i biblioteka, iako je glavni hram tada čudotvornim spletom okolnosti opstao. Međutim, 2004. godine, rulja je krenula sa istom namerom – da dokrajči ono što plamen iz 1981. nije uspeo. Tada je za samo dva dana uništeno 35 pravoslavnih crkava i manastira, dok je na hiljade Srba proterano sa svojih ognjišta, što je predstavljalo nastavak terorističke strategije albanskih separatista započete decenijama ranije.
Foto: Arhiva Novosti
Najupečatljiviji, a ujedno i najmračniji simbol ovog pogroma postao je snimak Albanca koji se popeo na krov crkve Svetog Ilije u Podujevu i pred kamerama besomučno lomio krst iznad oltarskog dela hrama. Prema kasnijim svedočenjima, ovaj počinilac je oboleo od teške bolesti i preminuo u mukama 2015. godine, dok su tragične nevolje pogodile i članove njegove porodice. Mnogi su u tome videli „prst Božanske pravde“, verujući da se svetinje ne ruše nekažnjeno, jer udar na dom Božji predstavlja greh bez presedana.
Martovski pogrom, koji se dogodio između 17. i 19. marta 2004. godine, ostaje zabeležen kao najveće etničko čišćenje Srba na Kosovu i Metohiji od dolaska međunarodnih snaga 1999. godine. U ovom organizovanom nasilju poginulo je najmanje 28 osoba, više od 900 je teško povređeno, a preko 4.000 Srba i drugih nealbanaca proterano je iz svojih domova. Potpuno je etnički očišćeno šest gradova i devet sela, među kojima su Priština, Prizren, Đakovica, Uroševac, Gnjilane i Obilić, kao i sela Slatina i Belo Polje. Neposredan povod bila je lažna vest o stradanju albanskih dečaka u reci Ibar, koju su kosovski mediji iskoristili za pokretanje mase od oko 60.000 ljudi u onome što su međunarodni zvaničnici kasnije opisali kao dobro orkestriranu i koordinisanu akciju.
Foto Tanjug
Neugasivi plamen trajanja
Razmak od dvadeset tri godine između požara u Pećkoj patrijaršiji i Martovskog pogroma samo je hronološka varka; u suštini, reč je o jednom istom trajanju stradanja. Plamen koji je zahvatio konak srpske svetinje 1981. godine i rušilački bes koji je 2004. pokušao da izbriše svaki trag našeg postojanja, izvirali su iz istog korena - poricanja srpskog prava na istoriju i identitet.
Ipak, istorija nas uči da se duh jednog naroda ne može spaliti niti porušiti zajedno sa zidinama. Iako su gradovi očišćeni, a mnoga sela opustela, obnova porušenih hramova i istrajnost onih koji su ostali svedoče o tome da je Kosovski zavet jači od svake političke ili fizičke sile.
ZAVERA ĆUTANjA IZ 1981.
Vlasti tadašnje Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo su nakon 16. marta 1981. godine činile sve da umanje značaj ovog događaja, uporno insistirajući na tezi o „nesrećnom slučaju” i neispravnim dimnjacima. Ipak, nesporne činjenice govore da je vatra izbila na nekoliko mesta istovremeno unutar starog konaka, što je jasan dokaz podmetanja požara.
Danas je potpuno jasno da je to bio prvi dobro organizovani napad albanskih separatista na Srpsku pravoslavnu crkvu u drugoj polovini 20. veka. Cilj je bio nedvosmislen: zastrašivanje srpskog naroda i sveštenstva kako bi se ubrzalo njihovo iseljavanje sa prostora južne srpske pokrajine. Ova „zavera ćutanja” tadašnjeg režima samo je ohrabrila buduće ekstremiste koji su svoju rušilačku energiju ponovo oslobodili u pogromu 2004. godine.
Paljenje Peći i pogrom iz 2004. ostaju urezani u našu nacionalnu svest ne samo kao dani žalosti, već kao večni podsetnik da se svetinja ne brani samo kamenom, već živim sećanjem i nepokolebljivom verom u povratak dostojanstva.
Dok god pamtimo dim iznad Patrijaršije i krst sa crkve u Podujevu, plamen mržnje neće uspeti u svojoj nameri – da nas natera na zaborav.
BONUS VIDEO:
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54