Četiri zlata i srebro: Učenici Matematičke gimnazije postigli najbolji rezultat do sada na olimpijadi iz fizike

Branka Borisavljević

28. 04. 2026. u 16:11

U ESTONIJI, na Nordijsko-baltičkoj olimpijadi iz fizike, učenici Matematičke gimnazije osvojili su pet medalja - četiri zlatne i jednu srebrnu, ali i titulu najboljeg tima, čime su ostvarili najveći uspeh u istoriji škole na ovom prestižnom takmičenju.

Четири злата и сребро: Ученици Математичке гимназије постигли најбољи резултат до сада на олимпијади из физике

Foto: Privatna arhiva

Zlatne medalje pripale su Andreju Drobnjakoviću, Luki Smiljaniću, Nikoli Kočoviću i Stefanu Sekuliću Derdovskom, dok je srebrnu medalju osvojio Jovan Kulezić. Tim je predvodio profesor Branislav Cvetković, a Srbija je, deleći prvo mesto sa ekipom iz Kina, još jednom potvrdila da je u samom vrhu svetske naučne scene.

Nije to bila samo još jedna olimpijada znanja, već trenutak u kojem su mladi fizičari ispisali priču o uspehu koja nadmašuje granice učionica, takmičenja i očekivanja. Iako je znala da će se u Srbiju vratiti sa odličjima, Mirjana Katić, direktorka Matematičke gimnazije, ističe da je uspeh koji su postigli prevazišao i njena očekivanja.

- Oni su zaista sjajni, ovo je njihov drugi veliki uspeh ove godine - ističe Katićeva. - Na međunarodnom timskom takmičenju u Pragu u februaru Andrej, Luka, Nikola i Jovan osvojili su prvo mesto kao tim u konkurenciji više od 300 ekipa iz 15 zemalja. Pred ovim mladim ljudima su novi izazovi. Andrej, Luka i Jovan će predstavljati Srbiju na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike. Očekuju ih i takmičenja iz astronomije i hemije. Njihova energija i posvećenost ulivaju veliko poverenje.

Iza ovih rezultata ne stoje samo sati učenja, već i sposobnost da se razmišlja drugačije. O tome govori i Andrej Drobnjaković, koji se i lane našao na pobedničkom postolju. Nažalost, uskor završava svoj zlatni niz, jer postaje brucoš čuvenog MIT-a u SAD.

- Nordijsko-baltička olimpijada iz fizike je poznata po tome što su zadaci teži i više podseća na azijske ili Međunarodnu olimpijadu. Zadaci se rade dva dana, a test se sastoji od po četiri teorijska i jednog eksperimentalnog pitanja - objašnjava Andrej. - Za rešavanje imamo pet sati, što je malo, s obzirom na težinu zadataka. Gotovo niko ne uspe da uradi sve zadatke i osvoji maskimalni broj bodova. Često se radi o teorijskim eksperimentima, imate podatke koje morate da analizirate i izvučete zaključke, kao pravi naučnik.

Gde god odu, nižu samo medalje

NORDIJSKO-BALTIČKA olimpijada iz fizike, održana od 24. do 26. aprila na Tehnološkom univerzitetu u Talinu, okuplja zemlje poput Estonije, Finske, Švedske i Letonije, dok Srbija učestvuje kao gost.

Naša zemlja se na ovom takmičenju kotira izuzetno visoko i često parira ili čak nadmašuje stalne učesnike, a đaci stalno osvajaju zlatne medalje i više puta su bili apsolutni pobednici. Prošle godine, osvojili su dve zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Pored Srbije, gostujuće zemlje ove godine su bile Brazil, Gruzija, Saudijska Arabija, Litvanija, Vijetnam, Kina, Norveška i Kipar.

Najveći izazov, kako kažu, nije samo znanje jer problemi nisu "na formulu". Često se prvo mora shvatiti potpuno nov fizički fenomen, pa tek onda matematički opisati. To zahteva strpljenje i duboku koncentraciju. Iako je bio u "timu snova" u Pragu, Nikoli Kočoviću je u Estoniji osvojio prvo zlato, kao pojedinac.

- Veoma sam zadovoljan našim uspehom, dostojno smo predstavili školu i državu - preneo nam je utiske Nikola. - Zadaci su bili zanimljivi i lepi sa elegantnim rešenjima. Mnogo mi je drago što sam ih rešio. Inače, organizacija je bila na vrhunskom nivou, a Talin je prelep grad.

I Luki Smiljaniću ovo je jedan od najvećih takmičarskih uspeha i prvo najsjanije odličje na internacionalnim takmičenjima.

- To je jasan pokazatelj rada i truda koji sam uložio - ističe Luka. - Moja jača strana bili su teorijski zadaci, a celo takmičenje je ostavilo izuzetno snažan utisak na mene. Kao tim smo izuzetno ponosni, jer smo uspeli da pariramo najjačim zemljama u oblasti fizike. Nastavljamo sa pripremama za naredna takmičenja, motivisani ovim uspehom i sa nadom u još bolje rezultate u budućnosti.

Upravo ta sposobnost da se nepoznato razume i savlada, čini razliku između dobrih i izuzetnih, a mladi fizičari su pokazali da pripadaju ovoj drugoj grupi. Ipak, ono što se ne može naučiti iz knjiga jeste strast prema nauci, a upravo ona se oseća u svakom njihovom rezultatu. Ovi mladi ljudi koji sate provode razmišljajući o problemima, ne odustaju kada je teško, a u izazovu vide priliku. Njihov uspeh je priča o generaciji koja pokazuje da Srbija ima znanje, potencijal i talente koji su spremni da pomeraju ranice. A kada takva deca stasavaju, onda ni vrh sveta ne deluje daleko, već kao sasvim prirodno mesto na kojem ih ponovo očekujemo.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Imala sam tešku operaciju: Prva izjava Zorice nakon povratka u Pinkove zvezde - Kemiš je ležao sa mnom, bio mi je najveća podrška