ZAŠTO DECA NE VLADAJU MATERNJIM JEZIKOM? Ne znaju reči kojih nema u igricama

RETKI su bili mali maturanti u Srbiji koji su na testu iz srpskog jezika znali šta znači reč "snebivati se".

ЗАШТО ДЕЦА НЕ ВЛАДАЈУ МАТЕРЊИМ ЈЕЗИКОМ? Не знају речи којих нема у игрицама

G. Šljivić

Od četiri ponuđena odgovora - ustručavati se, smeškati se, klanjati se i ponašati se - nijedan đak u nekoliko beogradskih osnovnih škola sa kojim smo razgovarali nakon završenog testa nije zaokružio ispravan odgovor - ustručavati se.

I prethodnih godina jedno od najtežih pitanja za osmake bilo je značenje određene reči. Međutim, osnovci ni na ostalim pitanjima ne briljiraju, a ogromna većina njih žali se da ne razume testove sa završnog ispita. Slabo znanje pokazuje i prosek poena koje osvajaju na maloj maturi, a koji je iz godine u godinu sve niži. Ove godine "sakupili" su prosečno 10,67 poena, što je za 0,88 manje nego lane.

Slabi dometi učeničke čitalačke i funkcionalne pismenosti nisu iznenadili stručnu javnost. Sagovornici "Novosti" kažu da loši rezultati nisu iznenađenje ni za koga ko ima uvid u to kakvo je stanje u obrazovanju, i kakav je odnos društva prema srpskom kao nacionalnom jeziku uopšte, pa i prema celokupnom obrazovnom sistemu.

Komentarišući to što osmaci mnogo greše na značenju reči, a ove godine je to bio glagol "snebivati se", predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika profesor dr Sreto Tanasić pomalo šaljivo kaže:

- Očito se ta reč retko susreće u igricama.

On dalje ističe da su sastavljači testa polazili od rečnika kojim bi trebalo da vladaju svršeni osnovci.

- Međutim, taj rečnik bi trebalo znatno smanjiti i dovesti u saglasje s brojem knjiga koje (ni)su pročitali i na časovima prorađivali, s brojem časova na kojima su bile govorne vežbe, uopšte s brojem održanih časova nastave - kaže ovaj lingvista.

Ova generacija osmaka, podseća, skoro čitavo osmogodišnje školovanje provela je u neregularnim okolnostima sa ogromnim brojem izgubljenih časova.

 

Šta je sa negovanjem identiteta

ODBOR za standardizaciju srpskog jezika i Savet za srpski jezik pri Vladi Srbije odavno skreću pažlju na nedopustivo mali broj časova srpskog u školama.

- Umesto da se stav struke posluša, odnekud iskrsne "spasonosna" ideja da se časovi skrate na trideset minuta, ili da se izučavanje srpske književnosti dodatno smanji - kaže nam Sreto Tanasić. - Vreme je da Ministarstvo prosvete počne razgovore o problemu srpskog jezika u školstvu sa stručnim telima i nastavnicima iz prakse koji postižu rezultate. Naravno, i udžbenici srpskog jezika i književnosti, kao predmeta od nacionalnog značaja - značajni su za očuvanje i negovanje srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta. To nam neće biti traženo u poglavljima na našem evropskom putu, a svedoci smo da se prilično ažurno potpomaže sve što je protiv našeg identiteta, što prikriveno, što otvoreno.

- Godinama, od pojave korone, mi nemamo regularnu nastavu, jednu vanrednu situaciju smenjuje druga, još vanrednija - ističe Tanasić. - Važno je da se formalno sve završi u regularnom roku, da se u najboljem slučaju u dve sedmice produžetka, ili tri, četiri subote, nadoknade izgubljeni meseci nastave. Papirološki se sve ispuni na vreme. Nisu deca slepa da ne vide da znanje nije važno, pa se tako i ona postavljaju u svemu ovome. Oni retki istinski odlikaši to postižu uglavnom prema onoj "malo mi, malo vi, više vi nego mi", to jest uz angažovanje roditelja ili plaćanje dopunskih privatnih časova da na njima nauče što bi mogli na redovnoj nastavi. To znamo svi mi koji pratimo rad dece u školama, posebno mi koji imamo vezu sa svojim bivšim studentima srpskog jezika sada zaposlenim u školi. Zna to i Ministarstvo prosvete, ali se nagomilalo mnogo problema.

Kao drugi razlog za ovako loš rezultat Tanasić navodi položaj srpskog jezika u društvu, što se očitava i u školi.

- Srpski jezik kao da nije važan nigde, možemo se nekako sporazumevati, a za prevazilaženje nesporazuma u nekim ozbiljnijim temama tu je engleski jezik - navodi Tanasić. - Danas se nigde ne pita kako poznaješ srpski jezik, a ne daj Bože da se to na neki način i proverava. A često se pita - kako poznaješ engleski jezik, koju licencu imaš? Kao da ćemo svi raditi na britanskom dvoru.

Da bi za bolje znanje srpskog jezika trebalo nešto menjati u nastavi, smatra i upravnik Međunarodnog slavističkog centra profesor Boško Suvajdžić:

- Nije dovoljno da se nastava drži na isti način kao u drugoj polovini 20. veka. Moramo modernizovati nastavu, moramo ići u susret s vremenom, i onda na tim novim saznanjima, dostignućima, ukazati zbog čega je važno da čitamo Andrića, Crnjanskog, zbog čega je važno da pažljivo pročitamo tekst i da ga logički razumemo. Nije puka fraza da je obrazovanje najveći i najvažniji jemac za budućnost a da je za promenu obrazovne matrice potrebna dobra volja svih.

Profesori Filološkog fakulteta u Beogradu poručuji i da u nastavi imamo nedopustivo mali broj časova srpskog jezika. Tako profesor Veljko Brborić navodi da đaci od prvog do petog razreda imaju pet časova nedeljno, u šestom, sedmom i osmom - po četiri časa nedeljno, isto toliko u gimnazijama opšteg tipa, a u stručnim školama - tri časa nedeljeno.

- Za onoliki broj književnih dela, za nastavu gramatike i nastavu jezičke kulture, to je nedovoljan broj časova - kategoričan je Brborić.

U ovakvim okolnostima, naglašava Sreto Tanasić, ne mogu se ni očekivati dobri rezultati na maloj maturi, a stanje će se popraviti kada se istinski promeni odnos prema nacionalnom jeziku u društvu i kad se podigne odgovornost svih.

- Država je donela Zakon o jeziku, u kome je pokazala da smatra da je srpski kao nacionalni jezik važan, a usvojena je i Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda koja daje osnove i obavezuje sve u društvu - podseća Tanasić. - Čini mi se da je problem u tome kako svi u državnom sistemu da shvate obaveze u pogledu brige o srpskom jeziku, kao jednoj od važnih obaveza iz ova dva dokumenta. Da se ne svodi sve na prigodne igrokaze sa slikanje.

Tanasić upozorava da ne možemo biti zadovoljni činjenicama o kojima svedoče rezultati testova, da ne smemo čekati da se situacija slegne pa opet po starom.

- Ako ne ostanemo ravnodušni, stanje se može popraviti a znamo i razloge ovakvom stanju. Svi bi trebalo da reagujemo: struka, kulturna javnost, država - svako u skladu sa svojim obavezama i mogućnostima kojima raspolaže - poručuje naš sagovornik.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

LETOVANJE U SRBIJI: Jezera koja opuštaju telo i um od modernog načina života - Odmor za pamćenje!