U ZNAK SEĆANJA NA 1941: Pred završnim žirirawem konkurs za idejno rešenje spomen-hrama kapele u porti Vaznesenjske crkve

KONKURS za idejno rešenje spomen-hrama kapele u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, u znak sećanja na šestoaprilsko bombardovanje 1941. godine, kada je na tom mestu stradalo oko 180 ljudi, pred završnim je žiriranjem.

У ЗНАК СЕЋАЊА НА 1941: Пред завршним жирираwем конкурс за идејно решење спомен-храма капеле у порти Вазнесењске цркве

Foto Z. Jovanović

Stiglo je 19 idejnih rešenja, koje građani imaju prilike da vide u samoj crkvi do 20. oktobra i izjasne se za tri koja su im se najviše dopala.

Do sada je predloge dalo gotovo 400 građana, a konačnu reč o najboljem rešenju daće, ipak, stručni žiri. Do danas, međutim, ni u jednom arhivu nisu nađena imena svih žrtava koje su tog dana stradale.

- Zato molimo građane koji imaju bilo kakve informacije o tom tragičnom događaju, ili su njihovi najmiliji stradali u njemu, da se jave Vaznesenjskoj crkvi - kaže prof. Branko Mišić sa Univerziteta u Beogradu, koji učestvuje u organizaciji konkursa.

MOLITVA

IDEJA organizatora konkursa je da se u buduću spomen-kapelu prinesu čestice moštiju jasenovačkih novomučenika, odnosno ljudi stradalih u ozloglašenom sistemu logora, u NDH, i ne samo njih. Tako bi nad njihovim moštima mogle buduće generacije da se pomole, kao i oni koji ne mogu da putuju do Jasenovca i drugih stratišta. O ovom predlogu odlučivaće najviša crkvena tela.

Ideja je da se na dostojan način obeleži mesto stradanja ljudi, koji su se tog aprilskog jutra sakrili u sklonište, u porti, unapred pripremljeno za slučaj bombardovanja. Iz crkvenog letopisa vidi se da je poginulo oko 180 ljudi, među kojima žene, deca, sveštenik i đakon hrama. Vojne vlasti su, naime, pre napada Nemačke na Jugoslaviju u neposrednoj blizini crkve, ispod nivoa terena, sazidale dva skloništa, jedno u cik-cak liniji uz Gepratovu ulicu, a drugo uz Ulicu kraljice Natalije. Crkveni letopisac i očevidac, prota Milovan Mihailović, zapisao je da je 6. aprila taman završeno jutrenje, koje je služio prota Velimir Marković sa protođakonom Veselinom Vasiljevićem, kada je u 7.10 počelo bombardovanje.

Foto Z. Jovanović

PREDLOZI Makete  za spomen-kapelu, Foto Z. Jovanović

Avionska bomba od 1.500 kilograma sa padobranom pala je u sredinu velikog rova. Ubila je sve koji su se u njemu sakrili, dok su u manjem rovu eksplodirale dve bombe. Hram je teško oštećen od potresa, ali je, srećom, narod koji je bio u crkvi, preživeo. Posle dvadesetak dana, nemački vojnici su doveli na to mesto zarobljenike i uhapšene Jevreje da iskopaju zatrpane leševe, natovare ih u kamione i odvezu na Novo groblje, u zajedničku grobnicu. Ispod ruševina zatekli su strašan prizor: majke su poginule držeći u rukama decu, priljubljenu uz svoja lica.

Foto Z. Jovanović

Ovo stratište obeleženo je crnim mermernim krstom sedamdesetih godina prošlog veka. Svakog 6. aprila, kao i na dan crkvene slave i slave grada Beograda, Spasovdan, služi se arhijerejska liturgija i pomen žrtvama, za šta će u budućnosti služiti nova spomen-kapela.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
DA LI NAS JE TRAMP PREVARIO? Nemački mediji bruje, šok u Berlinu zbog slanja američkih sistema patriot Ukrajini

"DA LI NAS JE TRAMP PREVARIO?" Nemački mediji bruje, šok u Berlinu zbog slanja američkih sistema "patriot" Ukrajini

TO JE bila velika nada u zaštiti od Putinovih raketa: u ponedeljak je predsednik SAD Donald Tramp najavio da će Ukrajini biti isporučeno oružje, ali da će Evropljani morati sve da plate. Sada se ispostavlja da Nemačka neće samo finansirati, već će morati i sama da isporuči sopstvenu protivvazdušnu odbranu, iako je već sada u deficitu, piše nemački Bild.

19. 07. 2025. u 10:22

Komentari (0)

KONAČNO OTKRIVENO ZAŠTO SU UBILI LIK DARE IZ ŽIKINE DINASTIJE: Glavni razlog je bio profesor sa Harvarda