BEČ PREKO STEĆAKA STVARAO BOŠNJAKE. Kako austrougarska politika iz 19. veka i danas utiče na falsifikovanje istorije
PRONALAZAK retke vrste srednjovekovnog nadgrobnog spomenika, stećka, nedavno u selu Sajtovići, u opštini Osmaci u Republici Srpskoj, izazvalo je pažnju javnosti i iznova otvorilo problem korišćenja nauke u političke svrhe.

Dr Emina Zečević otkrila je mramorje u Priboju / Foto B. Subašić
On se može sažeti u jednostavno pitanje: čija je danas srpska baština? Stećci su, ni krivi ni dužni, duže od veka deo priče o sistematskom otimanju i prisvajanju kulturno-istorijskog blaga Srba, od jezika, do grobalja i crkava.
Zloupotrebom srpske baštine u 20. veku su stvarane nove nacije, a to zlo seme donelo je smrtonosan plod, nacionalno-verske ratove na prostoru bivše Jugoslavije. Oružje se pojavilo u poslednjem činu tragedije koja je započela "naučnim" brisanjem srpskog identiteta.
- Narod je masivne srednjovekovne spomenike zvao mramorje, mramor, biljeg ili beleg, sve do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, kada je bečka politika uvela pojam stećak - kaže arheolog Radivoje Arsić iz valjevskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. - Zato se u Srbiji ti spomenici i danas zovu mramori, a u BiH - stećci. Beč je želeo da stvori novu "bošnjačku" naciju, a za to joj je trebalo kulturno i istorijsko utemeljenje. Zato su srpske mramore nazvali stećcima, pripisali ih bogumilima i rekli da ih ima samo u BiH. Tako je počelo rađanje nove nacije. U obe Jugoslavije je nastavljena ista austrougarska politika da je matica stećaka u BiH, iako na teritoriji Zapadne Srbije postoji ogroman broj nekropola sa mramorima i neprestano pronalazimo nove. Nažalost, imamo samo jednog naučnika koji ih ozbiljno proučava, tako da se Srbi u priči ne vide, iako je reč o izvorno srpskim spomenicima. Tako su se stećci našli pod zaštitom Uneska kao zajednička baština bivših jugoslovenskih republika.
NA sednici komiteta Uneska održanoj u Istanbulu 2016. je za zaštićenu svetsku kulturnu baštinu proglašeno 30 lokaliteta sa stećcima: 22 lokacije u BiH, po tri u Srbiji i Crnoj Gori i dve u Hrvatskoj. Zbog toga u široj javnosti i dalje vlada uverenje da je reč o bogumilskim srednjovekovnim spomenicima, iako naučne činjenice govore suprotno.
ČUDO U DIĆIMA
ARHEOLOG Željko Jež, koji je otkrio nekropolu sa jedinstvenim spomenicima u selu Dići kod Ljiga, kaže da je istražena tek četvrtina od oko 1.000 grobova.

Srednjovekovno groblje i crkva u Dićima kod Ljiga / Foto B. Subašić
- Ornamenti korišćeni na spomenicima iz Dića su uzor na kome je nastala umetnost stećaka u 15. i 16. veku. Zadužbinska crkva čelnika Vlkdraga izgrađena je na mestu koje je nosilo oreol svetosti još od praistorije. Njen oltar se nalazi na tumulu iz 11. veka pre nove ere - navodi Jež.
- Na najvećem broju mramora nalaze se krstovi, što apsolutno isključuje spekulacije o bogumilstvu. Apsolutno svi natpisi na tim srednjovekovnim nadgrobnicima su ispisani ćirilicom. Svi mramori se nalaze na prostorima gde su Srbi živeli u srednjem veku, što nedvosmisleno potvrđuju istorijski dokumenti. Mramora u Srbiji ima mnogo više nego što se navodi u zvaničim spiskovima, a ne istražuju se. I šta je zaključeno iz toga? Da je reč o nekom zajedničkom nasleđu, čija je matica BiH, ali u savremenom smislu. To je podloga za manipulaciju da su islamski nadgrobnici direktni naslednici "bogumilskih" stećaka. To liči na kulturnu politiku Beča iz 19. veka - kaže dr Emina Zečević, arheolog i kustos Narodnog muzeja u Beogradu.
UPRAVO je ona taj "jedini naučnik" u Srbiji, koji se sistematski bavi srednjovekovnim nadgrobnim spomenicima. Rezultati njenih iskopavanja, od Podrinja do Polimlja, uzdrmali su politikantske predstave o stećcima, a njena knjiga "Mramorje Zapadne Srbije" postala je jedno od ključnih naučnih dela u proučavanju ovog fenomena.

Mramori 13. vek u Ljuljacima / Foto B. Subašić
- Još tokom pisanja magistarskog rada 1996. mentor me je upozorio da ulazim u zonu u kojoj ima više politike nego nauke - seća se dr Emina Zečević. - Bio je u pravu. Danas sam sigurna da je neophodno preispitati i sam termin stećak, jer je naturen i naučno nedefinisan. Tih spomenika u BiH navodno ima najviše samo zato što su sva tamošnja srednjovekovna groblja svrstana u nekropole stećaka! Za evidentiranje u Srbiji nije primenjen takav kriterijum. Ovde je jedan spomenik proglašavan stećkom jer izgleda kao kućica sa krovom, a susedni je reljefna ploča, iako su iz istog perioda. To je kao kada bi današnje nadgrobne spomenike u Srbiji podelili u različite vere, po tome što bogatiji ima grobnicu, a siromašniji samo ploču.
ZABORAV NAS POBEĐUJE
NAJNOVIJA istraživanja u valjevskom kraju otkrili su srpska groblja izuzetne starosti.
- Tokom širenja kopova Kolubare pronađeno je mramorje koje se može datirati u period od 10. do 12. veka, a u nekim selima otkrili smo kontinuitet sahranjivanja od tog perioda do 18. veka - kaže arheolog Arsić. - U oblasti koju istražuje naš Zavod, mi neprekidno otkrivamo i evidentiramo takve spomenike, ali i pronalazimo podatke o njihovom uništavanju. Mramora je bilo mnogo u Mačvi, ali su nestali jer je svaki komad kamena korišćen za zidanje. Nažalost, naš narod i dalje srpska srednjovekovna groblja naziva "mađarska", "latinska" ili "grčka", jer nema svest o sopstvenoj prošlosti. Svedok sam da su ljudi prekopavali grobove svojih direktnih predaka iz 19. veka, jer su zaboravili ko u njima počiva. Zaborav nas pobeđuje.
MNOGOBROJNIM terenskim istraživanjima dr Emina Zečević je razbila i stereotip da samo u Zapadnoj Srbiji ima stećaka.
- Na gotovo celoj teritoriji Srbije postoji veliki broj srednjovekovnih nadgrobnih kamenih belega koji se mogu porediti sa stećcima na "matičnom" bosanskohercegovačkom tlu. U Srbiji su u stećke ubrojani samo mramori-slemenjaci, nalik kućici na dve vode, a taj kriterijum je pogrešan jer isključuje sve ostale srednjovekovne nadgrobnike sa reljefno profilisanom gornjom površinom, od Kosova i Metohije do severozapadne Srbije. Najbrojniju varijantu predstavljaju izuzetne ploče na groblju u selu Dići kod Ljiga, oko crkve koju je podigao čelnik Vlkdrag pre treće decenije 14. veka.
Iščitavanjem natpisa na mramorju i iskopavanjem je utvrđeno da je najveći broj spomenika van Srbije nastao u poznijem periodu, od druge polovine 14. veka nadalje. Malobrojna ispitana srednjovekovna groblja u Starom Rasu, sa grubim kamenim monolitima, ukazuju da su te gromade još iz prednemanjićkog perioda bile prototipovi budućih luksuznih mramora. Ukrašeno mramorje u Raško-polimskoj oblasti, najrazličitijih oblika, od reljefnih ploča, masivnih krstača do spomenika u obliku ribe, pravljeni su već u 13. veku.
Preporučujemo

NAPAD SARAJEVA NA "DEJTON" I RS PREKO AMERIKE: Evo šta bošnjaci očekuju od Bajdena
04. 12. 2020. u 09:00

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

UMRO OD GLADI? Zvanični uzrok Hekmanove smrti - otkriven dva meseca posle tragičnih vesti
ZVANIČNI uzrok smrti Džina Hekmana otkriven je – dva meseca posle njegove smrti. Džin je preminuo u 95. godini života u svojoj vili u Santa Feu, u saveznoj državi Novi Meksiko, a pronađen je 26. februara zajedno sa svojom suprugom Betsi Arakava, koja je imala samo 65 godina.
28. 04. 2025. u 07:28
Komentari (3)