1968. - POSLEDNJI VELIKI SAN: Povratak u godinu posle koje u svetu ništa više nije bilo isto
Šta se, tog davnog juna, sve dešavalo na nemirnim univerzitetima? Ko je vodio pobunu? Odakle toliki studentski bunt? Da li su studenti imali progresivan ili nazadan program, i da li su uopšte imali program? Kakve su posledice šezdeset osme?
Arhiva
DVA meseca pre majskih studentskih događaja, u pariskom dnevnom listu "Mond" pojavio se uvodnik pod neobičnim naslovom "Francuska se dosađuje".
Nije se dugo dosađivala. Već početkom maja počeli su studentski juriši na Sorbonu i druge pariske fakultete. Kada je profesor Edgar Morin Paris ušao u amfiteatar Univerziteta Nanter, u predgrađu Pariza, bio je više nego zbunjen:
- Zatekao sam haos. Ipak, popeo sam se na katedru i počeo predavanje. Nisam izgovorio ni tri rečenice. Usledili su pokliči i protesti. Univerzitet je počinjao da gori...
Studentski ustanak je zahvatio ceo evropski kontinent, od Madrida do Praga i Beograda, od Rima do Varšave. "Prošetao" se Sjedinjenim Američkim Državama, od Istočne do Zapadne obale...
Studentske pobune su zahvatile sve kontinente, sem Australije. Nastala je neka vrsta "studentske internacionale", koja nije priznavala granice država i društvenih sistema.
Na Zapadu, studenti su se bunili protiv postojećeg stanja stvari, tražeći "preporod kapitalizma", oslobođenje ljudske ličnosti, više ličnih i seksualnih sloboda, okončanje rata u Vijetnamu, solidarnost sa radnicima...
Na Istoku su tražili "bolji komunizam"...
PAROLE su bile šarolike, slobodoumne, duhovite i utopističke. Najzapaženija sigurno je bila: "Budimo realni, tražimo nemoguće".
Manje je važno gde je ovaj bunt začet od podatka da se zasnivao na osećanju mladih ljudi da se suštinske odluke, veoma važne za njihovu životnu sudbinu, odigravaju negde iza njihovih leđa, da postoje centri moći koji ih donose i trasiraju njihovu budućnost, a da oni nemaju nikakvog načina i sredstava da na to utiču. Mlada generacija je tražila nešto izvan ukorenjenih standarda.
O događanjima na beogradskom Univerzitetu otvoreno je i još jedno dodatno pitanje: Da li je bunt bio uvezen ili je bio autentičan, jugoslovenski? Ko je zbog 1968. stradao, a ko napravio karijeru? Ko se čega, danas, četiri decenije kasnije, seća i kako se seća?
Valja reći, zbog današnjih generacija, da to nije bio globalni sinhronizovani socijalni pokret na zapadu, istoku i jugu planete. Svaki lokalni protest imao je svoje specifične karakteristike u kojima su se objedinjavali interesi raznoraznih pokreta i ideja - levičarski, antiratni, umetnički, antikolonijalni, feministički...
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (0)