DRŽAVA IZNEVERENIH OČEKIVANJA: Jugoslavijom su najnezadovoljniji bili oni narodi koji su od nje najviše dobili
PRVOG decembra 1918. godine, na mapi Evrope, ucrtana je jedna nova država. Kako će se pokazati za sedam i po decenija, nacionalne grupe koje su u nju ušle (ili su se u njoj, vremenom, formirale) samo su dobijale.
Fotografije: dokumentacije "Novosti", "Borbe", Tanjuga, i "Vikipedije".Arhiva "Književnih novina", SANU i privatna arhiva Žane Perišić
Istoričari, teoretičari društva i države, uglavnom su bili saglasni u oceni da je reč o progresivnom činu.
Formiranje nove države na Balkanu, kako svedoče istoričari, podsticano je višedecenijskim negovanjem jugoslovenske ideje, shvatanjem prema kojem krupne sličnosti meću narodnim grupama Južnih Slovena treba da rezultiraju i grupnim portretom unutar zajedničkog rama.
Jugoslavija je nastala ujedinjavanjem južnoslovenskih, odnosno balkanskih pokrajina podeljenih izmeću dva carstva, turskog i austrougarskog, i dveju slobodnih država. Sasvim potrošeni istorijski kapaciteti dva polufeudalna i birokratizovana carstva, na jednoj strani, nacionalnooslobodilačke energije i istorijski, politički, ekonomski i državni polet Srbije, na drugoj strani, učinili su da se 1. decembar, Dan ujedinjenja, shvati kao prirodan rezultat stogodišnjih težnji Južnih Slovena.
Ipak, pokazalo se i pokazivaće se, tokom istorije, da je ideja o sličnosti jaka samo toliko da se labavo održi ram, a da su razlike do te mere moćne - da će se, sem u retkim trenucima, na grupnom portretu videti uglavnom okrenuta leđa njegovih protagonista. Ili, drugim rečima, čak i ideja o sličnosti, do krajnjih granica nagrizana je praksom svakodnevne nesloge i nestabilnosti. Ta diskrepancija izmeću rama i stvarne slike donela je i tragične godine u jugoslovenskoj istoriji.
U želji da objektivno i kritički doprinese gledanju na poslednje godine jugoslovenske agonije, "Novosti" će u tri naredna dodatka preneti razgovor koji je organizovalo 1988. godine uredništvo "Književnih novina", iz kojeg će se videti sav besmisao optužbi koje stižu iz razbratskih republika, ali i iz dobrog dela civilizovanog sveta, da su srpski intektualci bili međaš i inspiratori raspada ove zemnje.
U razgovoru održanom 8. novembra 1988. godine učestvovali su: Milorad Ekmečić, Vlado Strugar, Čedomir Popov, Dobrica Ćosić, Andrej Mitrović, Slobodan Selenić, Mihailo Marković, Kosta Mihailović, Branko Petranović i Jovan Deretić.
Umrla hrvatska političarka (39): Poznata po sramnim izjavama o Srbima
BIVŠA gradska odbornica Rijeke Ivona Milinović iznenada je preminula sinoć u Rijeci u 39. godini. Vest o njenoj smrti objavljena je na Fejsbuk grupi Riječka enciklopedija, a potvrdio ju je portal Hrvatski glasnik sa kojim je Milinović sarađivala, kao i Novi list.
17. 04. 2026. u 13:13
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
Tragač iz "potere" se srušio na pod usred emisije: Nastao muk u studiju, vidite reakciju Memedovića (VIDEO)
VODITELj je postavio takmičaru pitanje nakon kojeg je u studiju usledila neočekivano zabavna i zanimljiva situacija.
14. 04. 2026. u 08:09
Komentari (1)