VELIKI GUBITAK ZA SRPSKU NAUKU: Preminuo akademik Dušan Čamprag
U NOVOM Sadu je u 96. godini preminuo redovni član Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU Dušan Čamprag, jedan od naših najistaknutijih inženjera poljoprivrede i entomologa, saopštila je SANU.

Foto: SANU
Čitav život posvetio je izučavanju i borbi protiv insekata štetočina poljoprivrednih, posebno ratarskih kultura.
Dušan Čamprag je rođen 14. marta 1925. godine u Adi. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Novom Sadu, gde je i maturirao 1946. godine. Učestvovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi i od posledica ranjavanja ostao ratni vojni invalid.
Poljoprivredni fakultet u Beogradu završio je 1951. godine. Studirao je i na Agronomskom univerzitetu u Budimpešti i bio na specijalizaciji u Pokrajinskom institutu za poljoprivredna istraživanja u Novom Sadu.
Radio je u Zavodu za šećernu repu u Crvenki. Godine 1957. izabran je za asistenta na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gde je i odbranio doktorsku disertaciju 1961. godine.
U zvanje docenta izabran je 1962. godine, za vanrednog profesora 1969. i za redovnog profesora 1975. godine. Tokom radnog veka posetio je, u vidu kraćih studijskih putovanja, većinu evropskih zemalja i SAD.
Na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu predavao je na Odseku za zaštitu bilja i Odseku za ratarstvo i povrtarstvo sve do 1982. godine, kada je penzionisan.
Najpre je, od 1979. godine, bio član Vojvođanske akademije nauka i umetnosti (VANU), dok je za dopisnog lana SANU izabran 1991, a za redovnog člana SANU 1998. Godine 2004. izabran je za inostranog člana Mađarske akademije nauka, navodi SANU.
Bio je i član Upravnog odbora Matice srpske, predsednik Saveza društava za zaštitu bilja Jugoslavije, počasni član Mađarskog entomološkog ruštva, počasni član Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije i drugo.
Oblast istraživačkog rada akademika Dušana Čampraga čine poljoprivredna entomologija i zaštita bilja. Naučnim radom se bavio više od pola veka, proučavajući štetne insekte ratarskih kultura koji su naročito rasprostranjeni u Panonskoj niziji i jugoistočnoj Evropi.
U saopštenju SANU se navodi da je njegov rad imao veliki značaj i uticaj na praksu suzbijanja štetočina u poljoprivredi. Bio je zagovornik integralne zaštite od štetočina.
Posebno su značajni njegovi radovi u kojima je izneo rezultate višegodišnjeg praćenja fluktuacije brojnosti štetnih insekata u zavisnosti od klimatskih faktora, agrotehničkih mera i doprinosa predatora, iz kojih su proistekle prognoze pojave štetočina na osnovu kojih su preduzimane adekvatne mere suzbijanja i smanjenja njihovih populacija i samim tim umanjivanja šteta na poljoprivrednim kulturama, ističe SANU.
Bavio se štetočinama u poljoprivrednom zemljištu, a u poslednje vrema posvetio se istraživanjima introdukovanih termofilnih vrsta insekata. Za uspešan višegodišnji
naučnoistraživački rad dobio je brojne nagrade i priznanja.
Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i srpsku i svetsku agronomsku nauku, zaključuje se u saopštenju.

ŠOK OTKRIĆE, EVO KO VODI OBOJENU REVOLUCIJU U SRBIJI! Vučićević razotkrio blokadersko-kriminalnu hobotnicu, u sve umešan rektor Đokić!
GLAVNI urednik Informer TV Dragan J. Vučićević otkrio je šokantne podatke o medijsko-političkoj, blokaderskoj kriminalnoj hobotnici koja se krije iza pokušaja izazivanja građanskog rata u Srbiji.
20. 07. 2025. u 15:05

ŠOK PRIZOR NA EVZONIJU: Čovek stigao na granicu u ovo vreme, nema žive duše! Evo kada da krenete put Grčke
LETNjI odmor za mnoge građane Srbije i regiona započinje u beskrajnom redu na graničnom prelazu Evzoni, na ulazu iz Severne Makedonije u Grčku.
20. 07. 2025. u 11:15

Naučnici ajkulama spustili mrtvu kravu na 1.629 metara dubine - nisu mogli da veruju šta su ribe uradile (VIDEO)
"TO POKAZUJE strategiju preživljavanja kod vrsta koje se ne hrane usamljeno."
14. 07. 2025. u 13:06
Komentari (0)