NAŠI NAUČNICI TRAŽE TERAPIJU ZA "KOVID-OLUJU": Ispituje se šta izaziva teži oblik bolesti
NA jesen ove godine biće poznati prvi rezultati istraživanja koje će dati odgovor na pitanje kako se kod nekih pacijenata obolelih od korone razvija snažni imunski odgovor i teži oblik bolesti.
Foto Privatna arhiva
Reč je o projektu CIBIRDS, koji finansira Fond za nauku, čija je suština potraga za faktorima koji direktno ili indirektno generišu takozvanu citokinsku oluju.
Otkriće tih faktora omogućiće ciljanu imunoterapiju, koja bi to sprečila. Iako je projekat zvanično počeo pre manje od mesec dana, tim naučnika je prethodnih devet meseci radio na prikupljanju materijala.
U razgovoru za "Novosti", rukovodilac projekta prof. dr Ivan Jovanović, vanredni profesor Fakulteta medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu i specijalista imunologije, otkriva da su prikupljeni uzorci više od 300 obolelih od kovida 19. Do sada je već urađeno dosta analiza.
- Očekujemo da do kraja godine uradimo sve predviđene analize, a prve podatke publikujemo već na jesen - kaže dr Jovanović.
- Preliminarno, dobili smo veoma interesantne rezultate koji "bacaju svetlo" na nove, neispitane medijatore koji učestvuju u nastanku i progresiji kovida 19. Pacijenti se klasifikuju na osnovu kliničke težine bolesti u grupe, od onih sa blažom formom bolesti, do onih na respiratoru. Svim pacijentima i zdravoj kontrolnoj grupi će se analizirati krvna slika, biohemijski parametri, lokalne i sistemske vrednosti medijatora zapaljenja (citokini), imunski i imunogenetski parametri i upoređivaće se sa težinom bolesti.
TIM KRAGUJEVAČKOG FAKULTETA
Nosilac projekta je Fakultet medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, a pored profesora Jovanovića, u naučnom timu su njegove kolege Sofija Sekulić, istraživač pripravnik, doc. dr Marina Jovanović, asistent dr Nevena Gajović, prof. dr Nebojša Arsenijević i doc. dr Milena Jurišević.
U projekat su uključeni prof. dr Milica Ninković, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta odbrane u Beogradu, prof. dr Zana Dolićanin, sa Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a kao spoljašnji partner Institut za javno zdravlje u Kragujevacu.
Doktor Jovanović ističe da dobijeni rezultati mogu ukazivati na genetsku predispoziciju za razvoj teže forme bolesti i moguće terapeutske smernice.
- Iako se danas mnogo toga zna o kovidu 19, značaj i uloga mnogih komponenti imunskog sistema u nastanku i progresiji bolesti još nisu poznati - navodi dr Jovanović.
- Takođe, kako je poznato da pojedinci različito reaguju na infekciju i imaju različitu kliničku sliku, želimo da ispitamo da li imunogenetska osnova pojedinca određuje težinu i ishod bolesti. Ovo bi moglo da da odgovor na pitanje da li se može predvideti reakcija obolelog i težina bolesti.
Naš sagovornik ističe da je danas jasno da imunski odgovor na virus igra značajnu, ako ne i najznačajniju ulogu u razvoju i težini bolesti. Očigledno je da virus snažno aktivira imunski sistem pojedinca, koji reaguje velikim intenzitetom, tako što ćelije imunskog sistema produkuju velike količine molekula medijatora zapaljenja koji se zovu citokini.
- Ogromna količina citokina, "citokinska oluja" pokreće snažnu zapaljensku reakciju, pre svega u plućima, što oštećuje plemenito tkivo pluća i kompromituje ulogu pluća u disanju - objašnjava dr Jovanović.
- Ovo oštećenje tkiva pluća je i glavna komplikacija kovida 19.
Značajno rukovodilac projekta prof. dr Ivan Jovanović, Foto Privatna arhiva
Dakle, težina bolesti obično korelira sa kvantitativnim i kvalitativnim karakteristikama imunskog odgovora obolelog. Imunski odgovor na neki način "diktira" težinu bolesti, a tačni mehanizmi kako to radi nam još unek nisu sasvim jasni.
Doktor Jovanović ističe da je i za Srbiju, i za svet, značajno što će rezultati ovog projekta obezbediti važne podatke o citokinskom profilu, parametrima imunskog odgovora, imunogenetskim karakteristikama pacijenata i njihovoj korelaciji sa težinom i ishodom bolesti.
Preporučujemo
KRATAK PREDAH OD ZIME: Danas do 12 stepeni, a evo kakvo nas vreme očekuje sutra
14. 01. 2026. u 07:29
VOZAČI, OPREZ! Opasna pojava na putevima tokom noći, hitno se oglasio se RHMZ
13. 01. 2026. u 22:30
OVO SUTRA NIKAKO NE SMETE DA URADITE: 14. januara se unosi badnjak u kuću, a evo i zašto
13. 01. 2026. u 20:26
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (1)