TROMBOZU IMA SVAKI DRUGI: Istraživanje lekara "Dedinja" na lakšim i srednje teškim pacijentima
NAJNOVIJE istraživanje stručnjaka i lekara Instututa za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" potvrđuje da virus korona nije samo respiratorna, već i kardiovaskularna bolest, jer kod pacijenata izaziva tromboze u arterijskom i venskom sistemu, kaže vaskularni hirurg iz tog instituta dr Srđan Babić.
Foto: Tanjug
Studija koju rade stručnjaci i lekari tog instituta jedinstvena je u svetu, jer su u fokusu istraživanja pacijenti koji imaju lakše i srednje teške oblike infekcije koronom, a koji su i najbrojniji, objašnjava dr Babić za Tanjug i dodaje da je cilj da se ustanovi koja grupa u toj populaciji ima najveći rizik od tromboze.
- Utvrdili smo da je skoro polovina, odnosno 42,7 odsto tih pacijenata imalo trombozu. Najčešće se radilo o dubokim venama potkolenice, dok je 10 do 15 odsto imalo trombozu u pregledu kolena i natkolenice. Takve tromboze su opasne jer mogu da dovedu do plućne embolije koja je nažalost najčešće fatalna - objašnjava dr Babić.
On podseća da je od početka pandemije urađeno mnogo istraživanja koja su ukazivala na to da je kovid 19 samo respiratorna infekcija, da bi, kako kaže, kasnija pokazala da virus korona povećava i rizik od krvarenja.
- Rađene su neke studije u Kini gde se prvo i pojavila korona, pa se pokazalo da je većina pacijenata koji su nažalost umrli od virusa preminula baš od posledica tromboze u vaskularnom sistemu - ukazuje dr Babić.
UMOR MESECIMA POSLE KORONE
PACIJENTI se žale na umaranje, ne samo mesec-dva posle preležanog virusa, već i posle četiri do pet meseci od negativnog testa - kaže dr Babić. - Vrlo je važno da se pacijent koji je imao problem sa koronom javi vaskularnom hirurgu ili kardiologu da bi se uvela prava terapija. Kada ozdrave, ljudi se zalete na treninge, a u stvari oni ne smeju da se zamaraju bar šest meseci posle korone.
Studija Instituta "Dedinje" takođe pokazuje da je najveći broj pacijenata starosti od 40 do 60 godina imao trombozu, dok stariji nisu toliko obolevali, ističe dr Babić i dodaje da su se izdvojili faktori koji upućuju na to kod kojih pacijenata treba raditi ultrazvučnu dijagnostiku.
- To su pacijenti koji su imali viši nivo CRP, gojazniji, oni koji su bili slabije pokretljivi i pacijenti koji su imali povećane vrednosti D-dimera - ukazuje dr Babić.
On dodaje da se pokazalo da pacijenti koji imaju tri do četiri puta veće vrednosti D-dimera imaju rizik od oko 70 odsto za dobijanje tromboze.
Ovaj lekar ukazuje na problem koji nastaje u plućnim alveolama, gde se vrši razmena gasova između krvi i spoljašnje sredine. Navodi da studije pokazuju da kod određenih pacijenata do pada saturacije, odnosno zasićenosti krvi kiseonikom ne dolazi zbog same upale pluća, već zbog tromboze tog malog suda gde se vrši razmena gasova.
Preporučujemo
IZLAZAK IZ CRVENE ZONE: KBC "Dr Dragiša Mišović" počinje prijem nekovid pacijenata
18. 05. 2021. u 12:01
"SRPSKA SE TRUBA S KOSOVA ČUJE" ZA POBEDNIKA MATEJU: Oboren rekord na Gazivodama - Stotine mladića i devojaka plivalo za Časni krst (VIDEO)
PLIVANjE za Časni krst održano je tradicionalno na jezeru Gazivode. Ovogodišnji pobednik je Mateja Kasalović.
19. 01. 2026. u 13:55
KALINKA JE IMALA 14 GODINA KAD JE BRUTALNO UBIJENA: Otac 30 godina istraživao zločin, svi ga smatrali ludim - prava istina je šokirala svet!
ANDRE Bamberski je penzioner, a tri decenije života je posvetio razotkrivanju smrti svoje ćerke.
19. 01. 2026. u 13:58
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)