ŠPANSKE BUTKICE ZATVARAJU OBORE: Domaći odgajivači svinja u teškom položaju zbog pada cena tovljenika i pritiska spolja

SITUACIJA u primarnoj proizvodnji svinja u Srbiji je veoma teška jer je u ovo doba godine, kada je potražnja za svinjskim mesom najveća, otkupna cena tovljenika pala za skoro 40 procenata u odnosu na onu koja je bila samo tri meseca tako da većina odgajivača ne uspeva da pokrije ni one najosnovnije proizvodne troškove.

Foto Z. Grumić

Početkom prošle godine je za otkup tovljenika plaćano 260 dinara po kilogramu žive mere, da bi ta cena u decembru pala na svega 160 dinara, što je za proizvođača znatno ispod granice rentabilnosti, odnosno "debeli" minus u njegovoj proizvodnoj računici, kaže za "Novosti" Mladen Alfirović iz Udruženja odgajivača svinja Srbije (UOSS).

- Najvažniji uzrok ovako teškom stanju, koje preti kolapsom u proizvodnji i zatvaranjem farmi, jeste prekomerni uvoz jeftinijeg svinjskog mesa iz EU i drugih zemalja - objašnjava Alfirović napominjući da smo tokom protekle godine uvezli skoro 50.000 tona svinjskog mesa i da je od te ukupne količine najviše stiglo iz Španije, čiji proizvođači u tovu koriste genetski modifikovanu soju (GMO), dok je kod nas zabranjena proizvodnja i upotreba GMO biljaka za ishranu stoke.

Ako se tako nekontrolisanom i prekomernom uvozu dodaju i hronična nestabilnost i nepredvidljivost poslovanja, neuređenost tržišta živih svinja, proizvodnje i prerade mesa kao i to što, kako dodaju u UOSS, država "favorizuje klanice i uvoznike" na račun primarnih proizvođača, onda je realna opasnost od kolapsa te grane stočarstva.

- Ukoliko uništimo i ovo malo preostalih farmi svinja u Srbiji, može se dogoditi da ostanemo bez mesa iz domaće proizvodnje i da cene odu "u nebo" - ističe Alfirović, podsetivši na to da istovremeno s padom cena žive mere nije pojeftinilo svinjsko meso u maloprodaji, tako da kilogram svinjskog buta trenutno u maloprodaji košta od 490 do 890 dinara.

Prasići stižu na farmu Poljoprivredne škole u Futogu, Foto Z. Grumić

Da bi se ovako nepodnošljivo stanje za odgajivače pokrenulo nabolje, u Udruženju preporučuju da se aktivira niz mehanizama koji su na raspolaganju resornim ministarstvima, od ograničenja uvoza uvođenjem odgovarajućih kvota kao i dažbina na uvoz svinjskog mesa dok se naše tržište ne stabilizuje, do obeležavanja uvezenog i domaćeg mesa u prodajnim lancima.

- U ovoj situaciji najviše profitiraju klaničari, koji imaju mogućnost da kupe domaću sirovinu ili onu iz uvoza, zavisi od toga šta im je povoljnije, kao i trgovci. A mi bismo želeli da u partnerskom odnosu sa državom, prerađivačima i trgovcima pokušamo da rešimo ove probleme, da uredimo naše tržište i stvorimo uslove za znatnije povećanje stočnog fonda i povećanje broja farmi - poručio je stručni konsultant udruženja koje okuplja 17 individualnih farmi i proizvodi blizu 400.000 tovljenika godišnje.

Mladen Alfirović, Foto M. Alfirović

U još težem položaju su oni takozvani mali proizvođači, koji nastoje da se drže i nekih tradicionalnih principa u tovu, poput gazdinstva Miletića u Čeneju, koje tokom godine proizvede od 50 do 100 komada tovljenika.

- Kad sve troškove na kraju obračunamo, očigledno je da se proizvodnja nikako ne isplati, iako imamo svoj kukuruz i drugu hranu, ali su drugi troškovi znatno porasli. Tako da nam ne vredi da prodajemo tovljenike klaničarima nego proizvode i prerađevine od mesa uspemo nekako da namaknemo troškove i ostvarimo kakav-takav profit - kaže za "Novosti" Goran Miletić.

Prema podacima Privredne komore Srbije, uvoz svinjskog mesa i prerađevina minule godine je bio neminovan jer iz domaće proizvodnje nema dovoljno da se podmiri naše tržište.

- Tovljači svinja u Srbiji su danas poput proizvođača automobila u Nemačkoj. Dok se oni bore na tržištu sa jeftinim električnim vozilima iz Kine, našim farmerima je ključni problem uvoz jeftinijeg mesa iz EU - napominje za "Novosti" analitičar Branislav Gulan, koji je i član Nacionalnog tima za preporod sela Srbije.

On takođe dodaje da su niske subvencije našim stočarima, hrana koja nije GMO, skupa prasad kao i nepostojanje jedinstvene asocijacije farmera neki od razloga zašto naši tovljači svinja nisu konkurentni i zašto ovih dana svi oni koji prodaju tovljenike trpe gubitke.

To su neki osnovni problemi za čije rešavanje treba da se pobrinu nadležne državne institucije, kao i ostali u lancu od proizvodnje do potrošača.

Branislav Gulan, Foto N. Karlić

Za pet godina upetostručen uvoz

PREMA podacima Republičkog zavoda za statistiku, uvoz svinja u Srbiju je proteklih pet godina porastao od 300 do 500 odsto, dok tražnja za domaćim grlima opada. - Samo za prvih osam meseci tokom 2023. i 2024. godine uvezeno je po oko 40.000 tona svinjskog mesa, u vrednosti od 134 miliona evra - navode u RZS.

Opustelo 62.000 farmi

SADAŠNjE okolnosti idu naruku klaničarima i ostalim prerađivačima koji formiraju cene koristeći mogućnost izbora, domaće ili iz uvoza. - Uvoz mesa, zamrznutog i sveže vakuumiranog, uticao je na to da krene gašenje domaće proizvodnje pa je poslednje decenije u našim selima nestalo oko 62.000 farmi - navodi Gulan.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije