VRELINA, POŽARI, OLUJE PRETE DA UGASE AGRAR: Može li srpska poljoprivreda da se izbori sa klimatskim promenama
EVROPA je zbog vrelog leta nakupila u ovoj godini štetu u poljoprivredi od 43 milijarde evra. Razlog su klimatske promene. Suša, oluje, požari, mraz... Perspektiva je još mračnija - očekuje se da do 2029. godine gubici porastu na 126 milijardi evra!? I naša Srbija prati ove trendove. U poslednjih četvrt veka imali smo osam ekstremnih suša, a računa se da smo pretrpeli štetu od 9,5 milijardi evra.
Foto: N. Fifić
Ove godine je najviše stradalo voćarstvo. Tradicionalno tople zime ranije bude stabla koja propupaju pre vremena, a onda ih saseče aprilski mraz. Voćnjake masakrira. Domaćih kajsija nije ni bilo, a svima nam je u sećanju cena trešanja na tezgama koja je dostizala i 1.200 dinara za kilogram. Što ne potamani mraz, dotuče grad. Ako, kojim slučajem, nešto i pretekne, letnje žege ga dokrajče.
Šteta, šteta, šteta. I tradicionalne kulture su na udaru. Na nekim našim njivama neće biti ni kilograma kukuruza, a krompiraši se žale da krtole neće biti od proizvođača južnije od Save i Dunava. Čekati i gledati u nebo i nadati se da dogodine valjda neće ponovo je suludo. Zato je potrebno ozbiljno se uhvatiti ukoštac sa ovim problemom.
Da li je rešenje u intenzivnom ulaganju u sisteme za navodnjavanje? Da li svaka njiva mora da se zaliva? Postoje li sistemi koji efikasno štite od mraza i grada? Da li je vreme da odustanemo od nekih kultura i opredelimo se za one najotpornije na trenutnu klimu? Koliko je važna agro-tehnička priprema?
Dobili smo veoma dobre odgovore. Zaključak tokom izrade našeg serijala je da imamo stručne ljude, koji imaju i znanje i ideje. Koji prate iskustva iz drugih zemalja i nude predloge. Ukoliko i država prepozna problem i oformi tim za izradu strategije, ali i odmah uđe u borbu protiv klimatskih promena, biće i nade. Istina je da će se teško pobediti nemilosrdna klima, ali štete mogu da se svedu na najnižu moguću meru. Ako su zemlje koje nemaju ni približno plodno zemljište kao mi uspele, valjda možemo i mi.
Procenat društvenog proizvoda
KOLIKA je šteta od klimatskih promena govore studije u kojima se konstatuje da su tri evropske zemlje: Grčka, Bugarska, Kipar i Malta u ovoj godini doživele štetu u iznosu jednog procenta bruto društvenog proizvoda za 2024. godinu. Odmah iza njih su Italija, Španija i Portugalija.
Preporučujemo
TRAMP ZAPRETIO UKRAJINI I EU: Nema ništa od oružja ako se vaši evropski saveznici ne pridruže deblokadi Ormuskog moreuza
AMERIČKI predsednik Donald Tramp zapretio je da će SAD prekinuti da snabdevaju oružjem Ukrajinu ukoliko evropski saveznici odbiju da se pridruže "koaliciji voljnih" za deblokadu Ormuskog moreuza, javlja danas Fajnenšel tajms, pozivajući se na izvore.
01. 04. 2026. u 22:03
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
VILIJAM MONTGOMERI: "Kad smo bombardovali Srbiju, nismo imali dozvolu za prelet preko Hrvatske - Tuđman nije znao! Podela KiM jedini izlaz"
NEDAVNO je obeležena 27. godišnjica od početka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju.
30. 03. 2026. u 20:11
Komentari (0)