VRELINA, POŽARI, OLUJE PRETE DA UGASE AGRAR: Može li srpska poljoprivreda da se izbori sa klimatskim promenama
EVROPA je zbog vrelog leta nakupila u ovoj godini štetu u poljoprivredi od 43 milijarde evra. Razlog su klimatske promene. Suša, oluje, požari, mraz... Perspektiva je još mračnija - očekuje se da do 2029. godine gubici porastu na 126 milijardi evra!? I naša Srbija prati ove trendove. U poslednjih četvrt veka imali smo osam ekstremnih suša, a računa se da smo pretrpeli štetu od 9,5 milijardi evra.
Foto: N. Fifić
Ove godine je najviše stradalo voćarstvo. Tradicionalno tople zime ranije bude stabla koja propupaju pre vremena, a onda ih saseče aprilski mraz. Voćnjake masakrira. Domaćih kajsija nije ni bilo, a svima nam je u sećanju cena trešanja na tezgama koja je dostizala i 1.200 dinara za kilogram. Što ne potamani mraz, dotuče grad. Ako, kojim slučajem, nešto i pretekne, letnje žege ga dokrajče.
Šteta, šteta, šteta. I tradicionalne kulture su na udaru. Na nekim našim njivama neće biti ni kilograma kukuruza, a krompiraši se žale da krtole neće biti od proizvođača južnije od Save i Dunava. Čekati i gledati u nebo i nadati se da dogodine valjda neće ponovo je suludo. Zato je potrebno ozbiljno se uhvatiti ukoštac sa ovim problemom.
Da li je rešenje u intenzivnom ulaganju u sisteme za navodnjavanje? Da li svaka njiva mora da se zaliva? Postoje li sistemi koji efikasno štite od mraza i grada? Da li je vreme da odustanemo od nekih kultura i opredelimo se za one najotpornije na trenutnu klimu? Koliko je važna agro-tehnička priprema?
Dobili smo veoma dobre odgovore. Zaključak tokom izrade našeg serijala je da imamo stručne ljude, koji imaju i znanje i ideje. Koji prate iskustva iz drugih zemalja i nude predloge. Ukoliko i država prepozna problem i oformi tim za izradu strategije, ali i odmah uđe u borbu protiv klimatskih promena, biće i nade. Istina je da će se teško pobediti nemilosrdna klima, ali štete mogu da se svedu na najnižu moguću meru. Ako su zemlje koje nemaju ni približno plodno zemljište kao mi uspele, valjda možemo i mi.
Procenat društvenog proizvoda
KOLIKA je šteta od klimatskih promena govore studije u kojima se konstatuje da su tri evropske zemlje: Grčka, Bugarska, Kipar i Malta u ovoj godini doživele štetu u iznosu jednog procenta bruto društvenog proizvoda za 2024. godinu. Odmah iza njih su Italija, Španija i Portugalija.
Preporučujemo
OGLAS ZA ZABORAVLjENI I ČESTIT POSAO Farma u Dabezićima traži pastira: Ovo su uslovi
08. 01. 2026. u 16:59
PUTINOV SPECIJALAC: Gotovo je sa Grenlandom, neka se spremi Kanada?
SJEDINjENE Američke Države su već odlučile o sudbini Grenlanda, da li je na redu Kanada, zapitao se Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika Vladimir Putina za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
06. 01. 2026. u 12:49
BRITANCI TVRDE: Ovo je Trampov plan za Grenland, pogledajte šta nudi američki predsednik
SJEDINjENE Američke Države žele da ponude Grenlandu sporazum o slobodnom pridruživanju, sličan onom koje Vašington ima sa pojedinim malim državama u Tihom okeanu, saznaje Ekonomist.
06. 01. 2026. u 14:39
KAKO IZGLEDA ŽIVOT U NAJHLADNIJEM MESTU NA SVETU? Selo u kojem se automobili ne gase, telefoni ne rade, a deca idu u školu na –50°C
PROSEČNA temperatura u gradu zimi pada na -58 stepeni Celzijusa...
07. 01. 2026. u 18:20
Komentari (0)