TRAŽIĆE POMOĆ ZA NAJUGROŽENIJE: Privredna komora Srbije i u 2021. godini pred nadležne iznosi niz zahteva
PRIVREDNA komora Srbije u 2021. godini, kada su u pitanju inicijative u korist privrede, založiće se za dalje odlaganje poreza i doprinosa za najosetljivije kompanije, one koje ostvaruju do 120 miliona dinara godišnjeg prihoda. Predlaže se refundacija dela troškova za zaposlene kojima tokom vanrednih okolnosti bude skraćeno radno vreme, kao i smanjenje PDV-a na hranu i piće hotelijerima i ugostiteljima sa 20 na 10 procenata.
Neophodan je nastavak kreditiranja privrede, posebno malih i srednjih preduzeća, po povoljnim uslovima u okviru garantne šeme, uspostavljanje izdavanja jedinstvene radne i boravišne dozvole za radnike iz regiona, koji ulaze u Srbiju zbog radnog angažmana, kao i dodatna podrška za kompanije u oblasti putničkog saobraćaja.
Na predlog privrede, u 2020. pokrenuto je ukupno 138 inicijativa iz svih sektora, a pozitivno je rešeno njih 68. Menjani su zakonski i podzakonskih akti. Najveći procenat prihvaćenih predloga zabeležen je od početka pandemije i vanrednih okolnosti, kada su od 65 inicijativa prihvaćene 42, sa ciljem ubrzanja prometa roba, očuvanja trgovinskih tokova, obezbeđivanja redovnog snabdevanja stanovništva, ograničavanja cena osnovnih životnih namirnica, povećanja kapaciteta proizvodnje dezinfekcionih i sredstava za ličnu higijenu, ali i omogućavanja izvoza robe spremne za inotržišta.
- PKS je pomogla u stabilizaciji lanca snabdevanja, uvozu deficitarnih lekova i medicinske opreme, informisanju privrednika o svim aktuelnostima, novim pravilima ponašanja - navodi Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS. - Većina predloga koje smo uputili Vladi je prihvaćena i ušla je u program ekonomskih mera podrške. Tu pre svega mislimo na isplate minimalnih zarada, odlaganja dela poreza i doprinosa, povoljnije uslove finansiranja likvidnosti i investicione aktivnosti kompanija - kroz garantnu šemu koju je Vlada ugovorila sa poslovnim bankama. Naravno, ne treba zaboraviti ni moratorijum NBS za otplate kreditnih obaveza, kao i smanjenje referentne kamatne stope, ali i dodatnu podršku za hotelijere.
Među usvojenim inicijativama po efektu se ističu ukidanje carina na uvoz osnovnih sirovina, pre svega zbog ostvarenih ušteda u iznosu od oko milion evra za konditorsku industriju, proizvođače sladoleda, dečje hrane, voćnih sokova i bezalkoholnih pića. To je ostvareno kroz ukidanje ili snižavanje carina na uvoz osnovnih sirovina koje se ne proizvode u zemlji (kakao u zrnu, mleko u prahu, maslac, voćni koncentrat), a procena ušteda u 2019. godini je bila oko 700.000 evra. Za mlinsko-pekarsku industriju donete su interventne mere za bescarinski uvoz merkantilne pšenice do aprila zbog pojave DON toksina u domaćoj sirovini, bez kojeg proizvodnja ne bi bila moguća.
Veoma konkretan, merljivi doprinos za industriju ima i inicijativa za nesmetan uvoz opreme, bez carina. Smanjeni su administrativni troškovi kompanija, mašine i oprema za proizvodnju koje su čekale u carinskim skladištima su uvezene i zaustavljeno je nagomilavanje troškova ležarine robe u carinskim skladištima.
Na predlog privrede, pojednostavljena je procedura za preradu i obradu duvana, ocenu usaglašenosti medicinskih sredstava, dopunjeni su uslovi za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta za gajenje poljoprivrednih kultura za ishranu životinja. Na zahtev PKS, preraspodeljene su i postojeće kvote za uvoz vina iz Evropske unije, zbog poremećaja na tržištu vina u 2020. godini, jer je godišnja carinska kvota za uvoz vina iskorišćena već u julu, sa većinskim učešćem samo jednog uvoznika. Ukupna carinska kvota, zahvaljujući promeni propisa, deli se na kvartalne u visini od 625.000 litara, a maksimalna količina koju može da uveze jedno preduzeće u okviru svakog od prva tri kvartala iznosi 15% od kvartalne kvote.
IKT SEKTOR POVEĆAO SUFICIT
INFORMACIONE i telekomunikacione tehnologije ove godine dodatno su povećale suficit u razmeni sa inostranstvom. Pojedine grane privrede su pokazale izrazitu fleksibilnost, povećale svoje proizvodne kapacitete, kako za domaće tržište tako i za izvoz, ili su preorijentisale proizvodne linije. Cilj preorijentacije bio je da se smanje gubici, ali to u većini slučajeva ne zamenjuje osnovnu delatnost.
PRERAĐIVAČI NOSE RAZVOJ
PANDEMIJOM su ubedljivo najviše pogođeni turizam, ugostiteljstvo i putnički saobraćaj, tako da dodatne mere podrške u prvom redu treba da budu usmerene na te grane privređivanja. Prerađivačka industrija na ukupnom nivou ostala je gotovo nepromenjena u odnosu na prošlu godinu, izuzev pojedinih delatnosti koje su znatno smanjene, kao što su proizvodnja motornih vozila, tekstila, kože i obuće, osnovnih metala, i drugo.
- Nosilac privrednog razvoja Srbije je prerađivačka industrija i u tom pogledu je vrlo bitno što su metalska, hemijska i prehrambena industrija relativno dobro podneli ovu krizu - kaže Bojan Stanić. - Dobro se drži i građevinska industrija, koja je prošle godine u odnosu na 2018. godinu porasla za oko 40 odsto. Očekujemo da i u narednoj godini ove delatnosti budu nosioci ekonomskog rasta.
ŠOK SAZNANjA NA SUĐENjU: Zaposleni u "Ribnikaru" nisu pružili pomoć deci nakon što ih je Kosta upucao?
IZ SNIMAKA se vidi da su tetkica, kojoj još ne znamo ime, razredna Dragana Tomić i domar Rade Simić, nakon što je Kosta pucao, a pre dolaska nastavnika geografije Zorana Niševića i policije, bili na vratima učionice istorije u kojoj je bilo "VII/2" i niko od njih nije ušao unutra i pružio pomoć deci.
30. 09. 2024. u 14:56
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka
NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.
25. 09. 2024. u 22:01
SRBIN OBJAVIO KOLIKO GA KOŠTA ŽIVOT NA SELU: Dao detaljan spisak na šta troši - ima pitanje za sunarodnike
SRBIN koji živi sa suprugom i detetom na selu napisao je na društvenim mrežama da mesečno troši između 2.000 i 2.500 evra. Objavu je postavio jer je, kako kaže, primetio da mnogi troše manje od njega, i to u gradu, i zanimalo ga je da li u nečemu preteruje.
04. 10. 2024. u 18:13
Komentari (0)