MALINARIMA ISPLATILI TEK POLOVINU PARA: Proizvođači "crvenog zlata" žale se da nisu dobili sav novac za predati rod
POČETAK godine za malinare bio je vrlo neizvestan, naročito što su ušli sa ogromnim skokom cena imputa.
Foto Tanjug
Vremenske nepogode, naročito u ariljskom delu, dodatno su uništile rod, a onda je kao "grom iz vedra neba" puštena priča da će otkupna cena maline biti veća od 1.000 dinara. To se, međutim, nije dogodilo. Naprotiv, godinu će završiti u "minusu" i sa naplatom od 55 odsto predatog roda.
- Uputili smo zahteve da mali hladnjačari i zadruge uđu u Fond za razvoj ili kod drugih banaka, gde bismo dali robu u zalog, da proizvođači budu isplaćeni i da se pokrene ponovo život među malinarima - kazao nam je Božo Joković iz Nacionalnog udruženja za voćarske proizvode. - Do juna se pričalo o astronomskim cenama maline, čak se govorilo da može da košta i više od 1.000 dinara. Malinari su na "krilima" tih cena izneli period pripreme za berbu. A kada je došlo do prodaje, mali hladnjačari i zadruge nisu imali tržište. Proizvođači su predali malinu na akontnu cenu, koja je došla do 510, a negde i 550 dinara. Kada je, međutim, krenuo plasman, doško je do kraha i vrtoglavog pada cena.
Foto A. Stanković
Prema rečima Jokovića, u Srbiji je ogromna količina neplaćene maline, zahvaljujući padu cena. Prema zvaničnim podacima, s druge strane, svakog meseca, izvozne količine maline se povećavaju. Bio je manji pad u junu i julu, ali se posle to regulisalo.
- Malina se lepo izvozi, ali i uvozi! - upozorava Joković. - I to se uvoze po duplo većoj ceni nego što se ovde nudi u otkupu, na terenu. Kupuju malinu iz Poljske, Ukrajine, Bosne i Hercegovine. I to su veliki kontingenti. Kada bi male hladnjače prodale malinu po toj ceni, onda bi bez ikakvih problema mogli da isplate proizvođače. Država treba da stane iza malinara, jer zapadna Srbija nema drugi posao. Zaista je problem što veliki izvoznici ne kupuju robu, već plasiraju uvoznu ili neku svoju, a ne nabavljaju od malih hladnjačara ili zadruga.
POSKUPELA PROIZVODNjA
UDRUŽENjA malinara kažu da su im ove godine veliki hladnjačari isplatili oko 55 odsto predatog roda. Troškovi su, međutim, veliki. Prošle godine radna snaga je koštala 3.000, a sada 5.000 dinara po danu. Mineralna đubriva poskupela su 100 do 150 odsto, a kada je reč o hemiji za agrotehničke mere, neki preparati su skuplji i do 200 odsto.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)