ROĐACI IZ SVETA NAM POSLALI 5 MILIJARDI EVRA: Najviše novca u Srbiju stiglo od "tetke" iz Nemačke, Švajcarske i Austrije
JEDAN od argumenata ekonomista da Srbiji ne preti recesija, uprkos "zatezanju" kaiša i poskupljenja kredita da bi se zaustavila inflacija, je uz sve stavke i rekordni priliv stranih doznaka. Prema podacima Narodne banke Srbije tokom prethodne godine, na osnovu doznaka priliv je iznosio više od pet milijardi evra!
FOTO: Arhiva novosti
Za čak 38 procenata veća je količina novca koju su uglavnom naši ljudi iz dijaspore poslali svojoj familiji u Srbiji, u 2021. godini, u odnosu na 12 meseci prethodne godine.
- Po osnovu doznaka priliv je lene iznosio 5.028,3 miliona evra, a 2021 godine - 3.635 miliona evra - podatak je Centralne banke. - Kada je reč o faktorima rasta doznaka, ima ih više. Prvo, doznake inače imaju kontraciklični karakter, što znači da u periodima kriza, povećane globalne neizvesnosti i geopolitičkih tenzija najčešće rastu.
Kako naši sagovornici objašnjavaju, ljudi koji žive u inostranstvu u takvim kriznim okolnostima više pomažu članovima svojih porodica koji žive u Srbiji. Drugi razlog je, kako objašnjavaju nadležni, što je rast inflacije u svim zemljama tokom 2022. godine doveo do toga da su svi ključni makroekonomski pokazatelji, pa tako i doznake, nominalno povećani. Na kraju, dodaju, da na rast doznaka utiče i povećan broj državljana drugih zemalja koji zasnivaju svoje boravište u Srbiji.
- Kada se pogledaju podaci za prva tri tromesečja 2022. godine, najveći prilivi doznaka zabeleženi su iz Nemačke - 27 odsto, Švajcarske - 14 procenata, Austrije - 11 procenata, Francuske - 6 odsti i SAD 6 odsto - kažu u NBS. - To su zemlje iz kojih tradicionalno stiže najveći deo doznaka u Srbiju, a procenjujemo da će i za celu godinu učešća ostati na sličnom nivou kao i tokom prva tri tromesečja 2022. godine.
Što se tiče valuta u kojima se ostvaruju najveći prilivi doznaka, iz Centralne banke napominju da jedan deo doznaka dolazi u gotovom novcu i da zbog toga nije moguće precizno dati podatke o njihovoj valutnoj strukturi, ali se svakako najveći deo priliva odnosi na doznake u evrima.
Prema ranijim izveštajima, prosek sume koju su građani dobijali je oko 300 evra, a nije se mnogo promenilo ni to odakle novac po pravilu najviše stiže.
Kada je reč o prikupljanju podataka, NBS koristi metodologiju platnog bilansa Međunarodnog monetarnog fonda, prema kojoj su doznake obuhvaćene kroz stavku koja se naziva lični transferi i obuhvata - doznake radnika, penzije i druga socijalna primanja, kao i pomoći i poklone iz inostranstva, upućene fizičkim licima, rezidentima iz Srbije.
SVAKOM DESETOM STIŽE
PREMA poslednjoj statistici, iz inostranstva novac dobija 712.608 primalaca doznaka, koliko ih je upisano u Jedinstveni registar korisnika doznaka koji vodi NBS. Osim primalaca zabeleženo je i 272.634 platilaca doznaka. Kako u Centralnoj banci kažu, evidentiran je i blagi rast korisnika u odnosu na prethodnu godinu. Kako u Srbiji ima oko 6,8 miliona stanovnika, sledi da gotovo svaki deseti građanin dobija pomoć iz inostranstva.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)