TARTUFI MOGU DA DONOSE PROFIT: Sporazum sa Kinom o slobodnoj trgovini otvara put domaćim gljivarima
SRBIJA ima ono što u Kini ne uspeva. Tartufe. Crno i belo zlato ima mnogo potencijala da se probije na tržište zemlje, koja je naš najvažniji trgovinski partner. Iz naše domovine moglo bi da se izveze oko 20 miliona evra, ali potrebno je da se poradi na osnaživanju berača i prerađivača, kako bi proizvodnja najvrednija gljiva na svetu mogla da izađe iz sive zone.
Foto. Printskrin Youtube
Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine, čime će 20.000 domaćih proizvoda imati povlašćen položaj kada je reč o carini na izvoz robe, ide naruku probijanju tartufara daleko izvan granica regiona. Tako bi za srpsko blago čuo ceo svet, što je prilika koja se ne sme ispustiti.
- Šumadija je područje puno crnih tartufa, dok se beli mogu naći oko velikih reka poput Save, Dunava i Morave - kaže nam predsednik Mikološko-gljivarskog saveza Srbije Zoran Jelenković. - Moglo bi iz Srbije da se izveze oko 20 miliona evra, ali potrebno je osnaživanje gljivara, da berači što više vade u saradnji sa lovačkim organizacijama. Mora još da se istražuje, naših 25 udruženja ipak nije pokrilo teritoriju cele zemlje.
Aukcijska prodaja
U ITALIJI se održava aukcija dva puta godišnje, u julu i oktobru, na kojem jedan beli tartuf težak jedan kilogram, dostiže cenu od milion evra. Crni tartuf, koji je rasprostranjeniji, ide od 20.000 do 50.000 evra po kilogramu. Cena varira od kvaliteta.
Kako kaže Jelenković, malo kapaciteta imamo za preradu, te se 90 odsto tartufa nalazi u sivoj zoni, i na evropskom tržištu spadaju pod okrilje istarskih tartufa.
- Velika je najezda Italijana na istarsko tlo, oni su bez ikakve obuke i znanja počeli da vade tartufe i narušili su im kvalitet. Onda su prešli i na Frušku goru. Da bismo mi legalno radili, Ministarstvo zaštite životne sredine treba da da mišljenje gde i koliko gljiva može da se ubere. Na terenu to ne može da se kontroliše. Fali i edukacije. Trenutno ima mnogo neuređenosti u ovoj oblasti - napominje Jelenković.
Nepravilna berba, kaže naš sagovornik, dovešće do uništavanja staništa tartufa. Stoga, mora da se radi na tome da se ona sačuvaju za buduće generacije. Prošla i ova godina bile su lošije za rod tartufa, ali ceo sliv Save i Dunava je nepresušan izvor ove vredne i retke gljive.
Inače, naši tartufari su lane već ostvarili kontakte sa kineskim kupcima, koji traže i kupuju uglavnom tartufe vrhunske klase. Trenutno većina prerađenih tartufa lošijeg kvaliteta koji se sakupe u Srbiji ide u Italiju ili Istru.
Prema mišljenju stručnjaka, jedan od načina kako bi mogla da se poveća proizvodnja tartufa jeste da se okrenemo sadnji mikoroziranog drveća. Ono će nakon pet do sedam godina u zavisnosti od klimatskih uslova, početi da daje tartufe. Sa tim i generalno kontrolisanom proizvodnjom, kao i kontrolisanim izvozom, količina dobijenih tartufa u Srbiji mogla bi da se poveća i do deset puta.
Preporučujemo
UKRAJINCI OBORILI NOVI RUSKI DRON: Zaprepastili se šta se nalazi u njemu
JEDNOG od prvih dana 2026. godine ukrajinska vojska oborila je ruski dron novog tipa. Identifikovan je kao „Geran-5“, brz i dalekometni dron.
23. 01. 2026. u 12:25
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)