RAD NETAČAN, NEDOSLEDAN I PUN MANJKAVOSTI: Naučnici traže povlačenje članka Dragane Đorđević i saradnika o Projektu "Jadar"

V.N.

21. 08. 2024. u 17:09

PROFESORI Mašinskog i Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, zajedno sa glavnim naučnikom kompanije "Rio Tinto" predali su dopis naučnom časopisu Nature - Scientific Reports u kome se traži ispravka ili povlačenje rada "Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji" autora Dragane Đorđević i saradnika zbog velikog broja nedostataka, nedosledno primenjene naučne metodologije i manipulacija činjenicama i referencama na osnovu kojih autori izvlače pogrešne i naučno neutemeljene zaključke.

РАД НЕТАЧАН, НЕДОСЛЕДАН И ПУН МАЊКАВОСТИ: Научници траже повлачење чланка Драгане Ђорђевић и сарадника о Пројекту Јадар

Foto: Promo

Dr Najdžel Stjuard, glavni naučnik kompanije "Rio Tinto", nakon detaljne analize rada objavljenog u časopisu Nature - Scientific Reports, ocenio je da Dragana Đorđević i saradnici u svom radu iznose niz netačnih ili nepotpunih činjenica ili podataka, koriste reference na način koji može biti obmanjujući jer pogrešno prikazuju sadržaj naučnih radova koji su referencirani i donose zaključke bez primene striktne naučne metodologije putem koje je jedino moguće doći do naučno utemeljenih zaključaka. Na ovaj način autori rada naučnu i opštu javnost dovode u zabludu o potencijalnim uticajima Projekta "Jadar" na životnu sredinu.

Osim toga, dr Stjuard ističe da "objavljivanje netačnih podataka u ovom radu, uprkos činjenici da su podaci o Projektu 'Jadar' javno dostupni, direktno umanjuje kredibilnost rada i njegovu naučnu utemeljenost". Zbog svih navedenih manjkavosti, naučni tim koji čine glavni naučnik kompanije "Rio Tinto" i tri nezavisna naučnika iz Srbije formalno se obratio uredničkom odboru časopisa Nature - Scientific Reports sa zahtevom da pomenuti rad bude značajno ispravljen ili povučen.

U zahtevu za ispravkom ili povlačenjem rada ističe se niz primera koji direktno ukazuju na manjkavosti u radu koji se u javnosti u Srbiji predstavlja kao naučni dokaz štetnosti Projekta "Jadar". Značajan nedostatak pomenutog rada je manipulisanje referencama. Jedan od primera za ovo je kada Đorđevićeva i saradnici tvrde da je "najmanje štetan metod eksploatacije litijuma po životnu sredinu iz slanih rastvora, dok eksploatacija iz čvrstih rudnih stena ima ozbiljne posledice po životnu sredinu". Da bi podržali ovu tvrdnju, autori citiraju Liua, Agusdinatu i Mint i tekst "Prostorno-vremenski obrasci eksploatacije litijuma i degradacije životne sredine u slanoj ravnici Atakama, Čile".

Međutim, rad Liu i saradnika se isključivo bavi uticajima eksploatacije litijuma iz slanih rastvora u Atakami i uopšte ne pominje druge metode rudarstva koji bi mogli da budu uporedivi sa eksploatacijom litijuma iz čvrste stene kao što je jadarit.

Osim toga, u radu se navodi niz netačnih činjenica. Jedan od mnogih primera je i pogrešno navođenje površine koju bi projekat zauzimao. U radu se pogrešno navodi da površina koju bi projekat zauzeo iznosi između 2.031 i 2.431 hektar. Međutim, javno dostupni podaci pokazuju da centralno područje projekta s rudnikom i postrojenjem za preradu obuhvata svega 220 hektara, a sa deponijom industrijskog otpada u dolini Štavice ukupno 388 hektara.

U radu se netačno navodi i da će se industrijski tečni otpad skladištiti u blizini reka Korenita i Jadar, koje su sklone plavljenju okolnog područja. Javno su dostupni podaci, koje Đorđevićeva i saradnici nisu uzeli u obzir, da se predložena lokacija otpada nedvosmisleno nalazi izvan plavnih područja, kao i da je predviđen čvrsti, a ne tečni otpad. Ova informacija javno je dostupna već duže vreme.

Posebno su značajni primeri koji su navedeni u dopisu iz kojih se vidi da autori nisu primenjivali ispravnu naučnu metodologiju. Jedan od glavnih zaključaka rada je da početne analize odabranih hemijskih elemenata u zemljištu i reci u zoni potencijalnog rudnika "Jadar" sugerišu da je uticaj na životnu sredinu evidentan već u fazi istraživanja. Međutim, nigde ne navode polazne podatke o zatečenom stanju zemljišta i vode pre početka geoloških istraživanja, koji bi jedini mogli biti osnov za takvu tvrdnju. Stoga se ne zna da li njihova merenja jednostavno odražavaju prirodno prisustvo ovih elemenata u životnoj sredini. Naime, istorijski nalazi srpskih geologa iz devedesetih potvrđuju da su povišeni nivoi bora, litijuma i arsena u dolini Jadra prirodni fenomeni. Ne spominju ni već postojeće probleme zagađenja poput pucanja brane u maju 2014. godine u rudniku Stolice, koje je izazvalo ispuštanje jalovine i kontaminaciju zemljišta i voda nizvodnog sliva reke Jadar.

Ko su potpisnici dopisa

OSIM dr Najdžela Stjuarda, dopis upućen uredništvu magazina Nature - Scientific Reports potpisuju i tri renomirana profesora Beogradskog univerziteta, koji su kao nezavisni stručnjaci učestvovali u izradi preliminarnih studija o proceni uticaja na životnu sredinu Projekta "Jadar": redovni profesor Mašinskog fakulteta dr Aleksandar Jovović, rukovodilac izrade studija o proceni uticaja postrojenja za preradu rude i deponije industrijskog otpada na životnu sredinu, i redovni profesori Rudarsko-geološkog fakulteta dr Aleksadar Cvjetić, član tima za izradu studije o proceni uticaja podzemnog rudnika na životnu sredinu i dr Nikola Lilić, rukovodilac izrade studije o proceni uticaja podzemnog rudnika na životnu sredinu.

Na osnovu brojnih primera, naučnici su zatražili da rad D. Đorđević i saradnika bude značajno ispravljen ili povučen, u skladu sa politikom ispravki i povlačenja Nature - Scientific Reports.

- Jasno je da postoji značajna potreba za doprinosima kako srpske, tako i međunarodne naučne zajednice u širem diskursu o potencijalnoj eksploataciji litijuma u dolini Jadra - ističe dr Najdžel Stjuard, glavni naučnik kompanije "Rio Tinto". - Međutim, svaki takav doprinos mora pre svega biti činjenično tačan i podvrgnut striktnoj analizi kako bi se obezbedila objektivnost naučne rasprave o ovom projektu.

M-50

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Zašto ljudi pravdaju i brane počinioca masakra u Gimnaziji u Sanskom Mostu?