Najfascinantniji Ekspo građevinski projekti
GLAVNI pisac časopisa Exhibitor Čarls Papas posvetio je svoju karijeru istraživanju svetskih izložbi i njihovog uticaja na društvo. Kao kopredsedavajući Instituta za proučavanje međunarodnih izložbi, Papas analizira arhitektonske podvige i širi perspektivu o tome kako Ekspo utiče na razvoj gradova širom sveta, temeljno istražujući kako su ove manifestacije oblikovale istoriju i transformisale svakodnevni život.
Foto Novosti
Međunarodne izložbe su kroz istoriju postale sinonim za spektakularne arhitektonske poduhvate koji nadmašuju vreme u kojem su nastali i postaju trajna obeležja gradova domaćina. Jedan od najslavnijih primera je Ajfelov toranj, izgrađen za Svetsku izložbu u Parizu 1889. godine. Iako je prvobitno bio kritikovan kao suvišan i ružan, danas je simbol Francuske i jedna od najposećenijih turističkih atrakcija na svetu. Njegova trenutna procenjena vrednost od 564 milijarde evra čini ga najvrednijim spomenikom na planeti.
Drugi ikoničan primer je Kristalna palata, remek-delo viktorijanske arhitekture napravljeno za Veliku izložbu u Londonu 1851. godine. Ova impresivna struktura od stakla i čelika bila je revolucionarna za svoje vreme i postala je sinonim za novu eru industrijalizacije i inovacija. Nažalost, Palata je uništena u požaru 1936. godine, ali njena ostavština živi kroz moderne staklene zgrade koje crpe inspiraciju iz njenog dizajna.
Čikaška Svetska izložba 1893. godine nije samo promenila lice ovog američkog grada, već je postavila temelje za njegov kulturni razvoj. Izložba je dovela do izgradnje Muzeja nauke i industrije, kao i Instituta umetnosti, koji su postali ključne institucije u Čikagu, i nastavljaju da privlače milione posetilaca svake godine. Ova izložba je takođe bila jedan od katalizatora za razvoj urbanizma i arhitekture u Sjedinjenim Američkim Državama.
Svemirska igla u Sijetlu, sagrađena za izložbu „Century 21” 1962. godine, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola modernizma u Americi. Sa visinom od 184 metra, inspirisala je arhitekturu koja gleda ka budućnosti i postala sinonim za grad i njegovu tehnološku viziju. Ovaj fascinantan toranj igra ključnu ulogu u turističkoj industriji Sijetla i simbolizuje grad kao centar inovacija. Biosfera u Montrealu, koja je bila američki paviljon na Ekspo 1967, danas je muzej posvećen ekologiji i zaštiti životne sredine. Ova geodetska kupola simbolizuje ideju održivosti i povezanost prirode i nauke, dok i dalje fascinira posetioce svojim futurističkim dizajnom.
Ekspo građevinski projekti poput ovih ne samo da oblikuju gradske pejzaže, već donose i trajne kulturne i ekonomske koristi.
Detaljnije informacije o Ekspo 2027 mogu se pronaći na https://expobelgrade2027.org/mediaCorner.php?lng=srb
Preporučujemo
SRBIJA SUBVENCIONIŠE KUPOVINU ELEKTRIČNIH VOZILA: Evo kako se podnose zahtevi
06. 02. 2026. u 18:10
PAO UDEO RUSKE NAFTE U INDIJSKOM UVOZU: Američki izvoz beleži rast od 58 odsto
06. 02. 2026. u 17:09
SUMNjA SE DA JE OVAJ ČOVEK SA ESTRADE NARUČIO NAPAD NA ČOLINU KUĆU: Bili prijatelji i saradnici (FOTO)
JEDAN pravac istrage upućuje na poznato ime sa estrade, čeka se prikupljanje svih dokaza.
03. 02. 2026. u 16:49
"PRIŠTINSKA ADMINISTRACIJA UBRZANO ČISTI POKRAJINU OD SRBA" Hitno se oglasilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova - "To je licemerno!"
KORISTEĆI uspeh na nedavnim parlementarnim izborima, prištinska administracija forsira čišćenje pokrajine od srpskog stanovništva, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
04. 02. 2026. u 13:32
AMERIKANKA IZ "LEPIH SELA": "Srbi su bili svetski neprijatelji broj jedan, zlikovci - ali ne i za mene"
FILM "Lepa sela lepo gore" Srđana Dragojevića važi za jedno od najboljih i najvoljenijih ostvarenja naše kinematografije.
04. 02. 2026. u 10:52
Komentari (0)