NE SME BITI VILA NA SLICI, A PODRUM NA MORU: Nacrt novog Zakona o zaštiti potrošača na javnoj raspravi do 24. avgusta

Elena Božić Talijan

07. 08. 2025. u 16:46

UREĐENA zaštita korisnika usluga kablovskih operatera, efikasan sistem vansudskog rešavanja potrošačkih sporova, bolji nadzor i sankcionisanje trgovaca koji krše prava kupaca - samo su neki od ciljeva koje treba da postigne novi Zakon o zaštiti potrošača. Nacrt ovog akta je na javnoj raspravi do 24. avgusta, a juče je održana i njegova prezentacija u Beogradu

НЕ СМЕ БИТИ ВИЛА НА СЛИЦИ, А ПОДРУМ НА МОРУ:  Нацрт новог Закона о заштити потрошача на јавној расправи до 24. августа

Foto Shutterstock

Na primer, prema novom rešenju, koje se tiče predugovornog obaveštavanja o turističkom putovanja, potrošač nije obavezan da plati dodatne naknade, takse i druge troškove, ukoliko ga agencija o njima nije obavestila pre zaključenja ugovora. Takođe, često se dešava da građani u agenciji slušaju hvalospeve o apartmanu koji zakupljuju, a na licu mesta budu neprijatno iznenađeni smeštajem. Ta praksa će biti onemogućena, jer je predviđeno da predugovorno obaveštavanje koje je pruženo putniku postaje sastavni deo ugovora i može biti izmenjeno samo uz njegovu izričitu saglasnost. Pored toga, propisana je obaveza agencija da sve informacije budu predstavljene na jasan, razumljiv i uočljiv način, kao i da budu ažurirane pre zaključenja ugovora.

Poznato je da su stariji sugrađani i penzioneri često žrtva prodaje raznih proizvoda van poslovnih prostorija. Obično ih trgovci putem telefonskog poziva namame na prezentacije koje se održavaju u nekom restoranu ili na izletu, a potom ih uslovljavaju da moraju da kupe neki od ponuđenih artikala. Novo zakonsko rešenje onemogućava takvu praksu, jer predviđa da je trgovac dužan da u pozivu jasno i na razumljiv način navede svrhu događaja, kao i sve uslove učešća. Takav poziv potrošaču mora biti dostavljen u pisanoj formi na papiru ili, uz saglasnost potrošača, na drugom trajnom nosaču podataka. Ovim zakonskim preciziranjem se sprečavaju prakse u kojima se potrošači dovode u zabludu i ucenjuju da zaključe kupoprodajne ugovore pod pritiskom.

Potrošači se često žale da im kablovski i mobilni operateri automatski produžavaju važenja ugovora nakon isteka dve godine, kada ne primete da je ovaj rok prošao. U novom zakonu se takva ugovorna odredba ne bi mogla da bude primenjena. U konkretnom slučaju smatra nepravičnom, ako za posledicu ima - prećutno produženje ugovora zaključenog na određeno vreme, kada se potrošač ne izjasni, ako je rok u kom je potrebno da se potrošač izjasni da ne pristaje na produženje ugovora neprimereno kratak u odnosu na rok na koji je ugovor zaključen.

Osim toga, ukoliko trgovac nije delimično ili potpuno ispunio ugovorne obaveze, više neće moći da se štiti nepravičnim ugovornim odredbama i potrošač će imati pravo prebije međusobno potraživanje.

Kako se navodi u obrazloženju novog akta, Zakon o zaštiti potrošača koji se primenjuje od decembra 2021. godine, u vreme kada je donet predstavljao je značajan korak u pravcu jačanja potrošačkih prava i usklađivanja sa pravom Evropske unije. Međutim, tokom njegove primene uočeni su određeni nedostaci koji su sprečavali njegovu punu primenu u praksi i nisu omogućavali zadovoljavajući nivo zaštite potrošača.

Problemi koje novi zakon treba da reši ogledaju se u nedovoljno uređenom, funkcionalnom i efikasnom sistemu vansudskog rešavanja potrošačkih sporova, potrebi za jačom i posebno uređenom zaštitom potrošača u oblasti digitalnih sadržaja i digitalnih usluga, nepostojanju funkcionalne baze podataka o potrošačkim sporovima i ograničenim kapacitetima za primenu kaznenih mehanizama.

Istraživanje sprovedeno u okviru doktoratske disertacije, u periodu od maja do juna 2025. godine, ukazalo je na nizak nivo informisanosti građana o postojanju mehanizama kolektivne zaštite potrošača, i da bi bilo korisno raditi na vidljivosti ovog mehanizma. U regionalnim savetovalištima potrošača je, u toku 2024. godine, evidentirano ukupno 12.969 potrošačkih prigovora.

Pravda je mnogo spora

PREMA istraživanju, koje je sprovela organizacija "Pravosudna baza jug", 41 odsto osnovnih sudova u Srbiji uopšte nije vodio potrošačke sporove u periodu od 2019. do 2023. godine, 28,6 procenata je postupalo u tri ili više potrošačkih sporova, dok je 30,2 odsto sudova imalo jedan ili dva potrošačka spora, što ukazuje na neujednačenu i nedovoljno razvijenu praksu. Prosečno vreme za donošenje prvostepene sudske odluke u potrošačkom sporu iznosi 289 dana, što je više od devet i po meseci.

Kako se navodi, planiranim merama treba da se omogući da do kraja 2026. godine - bude značajno povećan broj potrošačkih sporova rešenih vansudskim putem i to zaključenjem sporazuma, funkcionisanje elektronskog sistema za evidenciju sudskih potrošačkih sporova koji se vode pred sudovima u Srbiji, budu osnaženi kapaciteti udruženja za zaštitu potrošača i uspostavljen sistem evidencije udruženja koja ispunjavaju uslove, i da se značajno poveća informisanost građana o dostupnim pravnim sredstvima za zaštitu potrošača.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PROJEKAT G 80:  Jugoslovenski mit ili zaboravljena istina?