OTPAD I KAO UNOSAN BIZNIS: Srbija bi, u praćenju svetskog ekološkog trenda, mogla do ekonomske dobiti
SRBIJA godišnje proizvede 12 miliona tona otpada, od toga se 10 miliona ne tretira i ostaje da zagađuje životnu sredinu! Upozorila je na ovo svojevremeno Nemačka agencija za međunarodnu saradnju (GIZ), ukazujući da u našoj zemlji ne postoji dovoljno postrojenja za zbrinjavanje i preradu otpada, pa on tako i nije iskorišćen za ekonomsku i ekološku dobit kakav je slučaj u zemljama Evropske unije (EU), a novac se gubi i na izvoz.
foto JKP Komunalac
Dobijanje i proizvodnja zelene energije, navode iz GIZ-a, jedan je od dobrih načina za ponovnu upotrebu otpada, a ulaganja u životnu sredinu u Srbiji su četiri do pet puta manja nego u zemljama Evropske unije.
- Mi imamo i velike gubitke u nacionalnom dohotku zbog toga što ne koristimo otpad na pravi način. Procene Privredne komore Srbije (PKS) ukazuju na to da mi godišnje gubimo više od 100 miliona evra reciklabilnih sirovina koje ostavljamo na smetlištu i deponijama koje kasnije budu paljene i prave velike probleme u kvalitetu vazduha i voda. Naša industrija ima potrebe da se usaglašava sa evropskim regulativama - ocenjuju u PKS.
Evropski parlament je nedavno odobrio predlog o uvođenju strožih pravila o otpremanju otpada iz zemalja EU, što podrazumeva uvođenje zabrane izvoza za sav otpad namenjen za odlaganje u zemlje koje nisu članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.
- Otpad moramo pretvoriti u resurse na zajedničkom tržištu, a samim tim bolje ćemo voditi računa o našoj životnoj sredini i konkurentnosti na tržištu - rekla je Pernil Vajs, izvestilac Evropskog parlamenta o ovom predlogu.
Naši analitičari životne sredine naglašavaju da je izgradnja domaćih postrojenja za tretman opasnog otpada od suštinskog značaja za ekonomsku stabilnost zemlje i da bi takva postrojenja omogućila Srbiji da smanji troškove izvoza, otvori nova radna mesta i zadrži novčanu vrednost energetskog potencijala koji tako tretirani otpad ima, unutar svojih granica.
Propuštamo mogućnosti
- Srbija bez postrojenja za obradu otpada propušta ogromne mogućnosti u stvaranju novih proizvoda iz otpada - ocenjuju stručnjaci koji se bave životnom sredinom.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)