NEMAČKI GRADOVI PRED BANKROTOM: Najveća kriza od Drugog svetskog rata
NEMAČKI gradovi i opštine nalaze se usred najteže finansijske krize od završetka Drugog svetskog rata. Rastuća socijalna potrošnja, visoki rashodi za zaposlene i pad poreskih prihoda guraju lokalne budžete sve dublje u minus. Posledice već osećaju građani, a bez temeljne reforme odnosa između savezne vlade, pokrajina i opština, situacija preti da izmakne kontroli.
FOTO: Getty Images
Prošle godine deficit gradova i opština u teritorijalnim pokrajinama dostigao je oko 31 milijardu evra, što je najveći minus u istoriji Savezne Republike. „Gradovi ovo više ne mogu da izdrže“, upozorava Burkhard Jung, gradonačelnik Lajpciga i predsednik Udruženja nemačkih gradova, ističući da se zemlja nalazi u najvećoj opštinskoj finansijskoj krizi u posleratnom periodu.
Kriza je posebno izražena u strukturno slabim regionima, poput Rurske oblasti, gde je privredna baza oslabljena, a broj dugotrajno nezaposlenih visok. Ipak, ni ranije bogate opštine na jugu zemlje više nisu pošteđene. Nakon suficita od ukupno 41 milijardu evra između 2015. godine i 2022. godine, rezerve su u poslednje tri godine potpuno potrošene.
Posledice su već vidljive. U Hajdelbergu su smanjena sredstva za brigu o deci, ukinute pojedine autobuske linije, a kulturne ustanove su povećale cene ulaznica. U Kilu je uvedeno zamrzavanje budžeta, dok je u Magdeburgu zabranjeno popunjavanje slobodnih radnih mesta. Parkiranje, porezi i takse poskupeli su širom zemlje.
Razlozi za ovu situaciju su višestruki. Slaba ekonomija smanjila je prihode, pa je porez na trgovinu prošle godine pao na 61,7 milijardi evra. Iako su ukupni prihodi opština od 2022. godine do 2025. godine porasli za oko 12%, rashodi su porasli dvostruko brže. Opštine danas snose oko četvrtinu svih državnih rashoda, a dobijaju tek 14 odsto ukupnih poreskih prihoda.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Najveći teret predstavljaju troškovi zaposlenih i socijalna potrošnja. Broj zaposlenih u opštinama porastao je za 300.000 u poslednjih deset godina, dok su socijalni rashodi dostigli više od 90 milijardi evra godišnje. Posebno rastu izdaci za decu i mlade, pomoć osobama sa invaliditetom i troškovi dugotrajne nege, koji opštine godišnje opterećuju sa više od pet milijardi evra.
Piše: Stefan Stojanović, Srpski ugao
Preporučujemo
VUČIĆ O NIS: MOL želi nastavak razgovora, očekujem povoljne vesti o produženju licence
13. 04. 2026. u 19:46
U PROSEKU ZARADE OKO 4.600 EVRA MESEČNO: Ovi stručnjaci su sve potrebniji u Srbiji
13. 04. 2026. u 17:14
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (0)