KO VIŠE ZARAĐUJE, VIŠE PLAĆA: Koliko Evropljani zaista plaćaju porez?

K. Despotović

15. 02. 2026. u 12:49

U VEĆINI evropskih zemalja važi pravilo - ko više zarađuje, plaća više poreza. Međutim, kada se pogledaju vrhovi stopa poreza na dohodak, razlike su ogromne i jasno se ocrtava podela između severozapadne i istočne Evrope.

КО ВИШЕ ЗАРАЂУЈЕ, ВИШЕ ПЛАЋА: Колико Европљани заиста плаћају порез?

Foto: Profimedia

Od 10 odsto do 60,5 odsto - raspon koji otkriva duboke razlike

Prema podacima Poreske fondacije za 2026. godinu, najviša stopa poreza na dohodak je samo 10% u Bugarskoj i Rumuniji, dok u Danskoj dostiže čak 60,5%.

Pored Danske, stopa iznad 50% primenjuje se i u sledećim zemljama:

  • Francuska
  • Austrija
  • Španija
  • Belgija
  • Portugalija
  • Švedska

Slovenija i Holandija su veoma blizu tom nivou.

Evropski prosek: 38,5 odsto

Prosečna najviša stopa poreza na dohodak u 35 evropskih zemalja je 38,5%. U zemljama članicama OECD-a taj prosek je još veći – 43,4%.

U čak 18 zemalja najviša stopa prelazi 40%. Devet zemalja ima stopu između 40% i 48%, uključujući sledeće zemlje:

  • Irska
  • Nemačka
  • Italija
  • Island
  • Luksemburg
  • Finska
  • Ujedinjeno Kraljevstvo
  • Grčka
  • Turska

U pet najvećih evropskih ekonomija, raspon je značajan – od 45% u Ujedinjenom Kraljevstvu do 55,4% u Francuskoj.

Istočna Evropa: niže stope i modeli ravnog poreza

Suprotno tome, pored Bugarske i Rumunije, najviša stopa je ispod 25% u ovim zemljama:

  • Moldavija
  • Mađarska
  • Ukrajina
  • Gruzija
  • Češka
  • Estonija

Mnoge od ovih zemalja primenjuju takozvani sistem ravnog poreza, odnosno jedinstvenu poresku stopu, koja održava relativno niske maksimalne stope.

Jasna regionalna podela

Nordijske i zapadnoevropske zemlje tradicionalno imaju visoke progresivne stope, obično između 45 odsto i 60 odsto. Međutim, postoje izuzeci poput Norveške, gde je najviša stopa nešto ispod 40 odsto.

S druge strane, većina zemalja Istočne Evrope koje nisu članice EU održava niže poreze, sa izuzetkom Turske, koja sa oko 41 odsto pada bliže srednjem rangu sistema EU.

Poreske politike se menjaju

Najviše stope nisu fiksne. Vlade ih prilagođavaju u skladu sa fiskalnim i političkim ciljevima. Danska je tako uvela novi poreski razred za prihode iznad 2,8 miliona danskih kruna (oko 375.000 evra), podižući stopu sa 55,6% na 60,5%.

Estonija je povećala paušalnu stopu sa 22% na 24%, Slovačka je uvela dva nova poreska razreda i podigla najvišu stopu sa 25% na 35%. Finska je, nasuprot tome, smanjila najvišu stopu sa 51,5% na 45%.

Prema istraživanju Evrobarometra, samo jedna od pet osoba u EU u 2025. godini verovala je da se porezi plaćaju proporcionalno prihodima „u velikoj meri“, dok je 51% ispitanika procenilo da je to slučaj „u izvesnoj meri“.

Ključna dilema: Visoke stope ili šira baza?

Analitičari ističu da povećanje najviših stopa možda nije najefikasniji način za punjenje budžeta. Prema Poreskoj fondaciji, vlade često efikasnije generišu prihode kroz širu poresku bazu i pažljivo osmišljene granične stope u nižim razredima nego kroz izuzetno visoke stope za najbogatije.

Evropa tako ostaje laboratorija različitih poreskih modela - od nordijskih visokih oporezivanja sa jakom socijalnom državom, do istočnoevropskog modela nižih stopa i konkurentnosti kroz fiskalnu atraktivnost.

Za investitore i visoko plaćene profesionalce, izbor adrese i dalje može značiti razliku od nekoliko desetina procentnih poena u poreskom opterećenju.

(Blic)

BONUS VIDEO:

PORESKE NOVINE: Slobodan Trivić o mogućnosti da se uštedi novac

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NIKOLA JOKIĆ ISPREPADAO BARAKA OBAMU! Dibidus neočekivana scena na NBA Ol-star utakmici! (VIDEO)