POGLED ISKOSA: Rahman - Umetnički ambasador, Gradska biblioteka Pančevo, Galerija Lucida 2020.
Nedavno je jedan turski likovni kritičar izrazio protest protiv zapadne opresije nezapadnih intelektualaca i umetnika i nemogućnosti da marginalizovani i moralno nepodobni prodru na evroameričku scenu.
Profesor dr Adel Abdel Rahman (Kairo, 1958) nema tih problema. Tokom 1991-1997 studirao je u Nemačkoj, gde je završio i postdiplomske studije. Ima praktično znanje likovnog umetnika i dizajnera kao i diskurzivno. U svojstvima umetnika i intelektualca radi u Kairu i Evropi.
Kao umetnik imao je pet samostalnih izložbi u Srbiji. Za predmet ovog teksta važnije je da prof. Rahman radi u oblasti novinarstva od 1995. godine, te da objavljuje likovne kritike, istraživačke studije i kritičke članke, delujući i kao kritičar i istoričar umetnosti. Njegova aktivnost na tom planu razvija se u štampanim i elektronskim novinama i časopisima u skoro celoj oblasti Bliskog istoka. U tom svojstvu često učestvuje (od 2014. godine) na simpozijumima u Srbiji. O njegovom umetničkom stvaralaštvu objavljene su dve knjige kod američkih, engleskih i nemačkih izdavača, a sada je u Srbiji izašla i prva njegova knjiga tekstova u formi između eseja i likovne kritike.
Knjigu na srpskom i engleskom jeziku priredio je Ljubiša Večanski, organizator međunarodnih kolonija u Pančevu, a privatna Galerija Lucida, jedna od najboljih u Beogradu, po prvi put se pojavljuje u svojstvu saizdavača. Knjiga je nastala kao plod desetogodišnje saradnje autora i Večanskog, koji od 2008. godine okupio oko 400 stvaralaca iz dvadesetak zemalja.
Reč je o međunarodnom izboru umetnika različitih generacija i stilske osobenosti u ovoj knjizi, u čijoj selekciji je uzeo učešće, napisavši i malu monografsku celinu o svakom pojedinačno. Kažu da prof. Rahman voli da piše, međutim, to samo po sebi ne bi ništa značilo da njegov stil ne odlikuju jasnost i jezgrovitost.
On je sposoban da razume različite likovne svetove srpskih, arapskih, afričkih, ruskih, evropskih, japanskih i kineskih umetnika i da ih tekstualno predstavi na pravi način, objedinivši ih u svom viđenju. Postupak pisanja kod njega zadire i u analizu, nije reč o impresionističkoj kritici, slojevito obuhvata istorijsku pozadinu pojedinih stvaralaca, otkrivajući lokalnu tradiciju kao moćno sredstvo, upućujući na njen širi uticaj, ka Evropi i istoriji (post)moderne umetnosti.
U svojim tekstovima nastupa delimično kao istoričar, ali više kao branilac, apologeta i analitičar koji svoj predmet istraživanja postavlja u širi kontekst, krećući se induktivno od posebnog ka opštem. U kratkoj, kamernoj formi, svojim neospornim znanjem i umećem gledanja, sažeo je istoriju i osobenosti pojedinih stilova, škola i njihovih predstavnika, predstavivši u malom skoro ceo ceo poznati likovni svet.
Preporučujemo
ŠOK SAZNANjA NA SUĐENjU: Zaposleni u "Ribnikaru" nisu pružili pomoć deci nakon što ih je Kosta upucao?
IZ SNIMAKA se vidi da su tetkica, kojoj još ne znamo ime, razredna Dragana Tomić i domar Rade Simić, nakon što je Kosta pucao, a pre dolaska nastavnika geografije Zorana Niševića i policije, bili na vratima učionice istorije u kojoj je bilo "VII/2" i niko od njih nije ušao unutra i pružio pomoć deci.
30. 09. 2024. u 14:56
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka
NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.
25. 09. 2024. u 22:01
SRBIN OBJAVIO KOLIKO GA KOŠTA ŽIVOT NA SELU: Dao detaljan spisak na šta troši - ima pitanje za sunarodnike
SRBIN koji živi sa suprugom i detetom na selu napisao je na društvenim mrežama da mesečno troši između 2.000 i 2.500 evra. Objavu je postavio jer je, kako kaže, primetio da mnogi troše manje od njega, i to u gradu, i zanimalo ga je da li u nečemu preteruje.
04. 10. 2024. u 18:13
Komentari (0)