IN MEMORIAM - PROFESORKA - VEČNO MLADA: Odlazak Nade Milošević Đorđević
U OVIM tegobnim godinama, dok po našim telefonskim imenicima sve češće ostaju brojevi onih čiji glas nećemo više čuti, odlazak akademika Nade Milošević Đorđević nije pogodio samo porodicu i prijatelje, nego i kolege, bivše studente, sve koji su se sa njom makar jednom sreli.
Jer, kako je spontano, iskreno rekla koleginica iz brojnih generacija bivših brucoša srpske Katedre: "Profesorka je bila večno mlada".
Posle profesora Vojislava Đurića, Vida Latkovića i Vladana Nedića, zajedno sa profesorom Radmilom Pešić, nastavila je predano izučavanje narodne književnosti na putu "kojim se u takvim poslovima kreće moderna nauka", kako je naučni doprinos Nade Milošević Đorđević ocenio Predrag Palavestra. Odbranivši magistarski rad (1962) i disertaciju (1970) na Katedri za jugoslovenske književnosti (sada srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima) Filološkog fakulteta u Beogradu, tu je 1963. kao asistent započela univerzitetsku karijeru. Birana je u sva zvanja za predmet Narodna književnost, da bi 2003. bila izabrana za dopisnog, a 2012. i redovnog člana SANU.
Sve to vreme je, zapravo, prof. Nada Milošević Đorđević, nenametljivo i sa urođenom otmenošću, obavljala višestruku kulturnu i naučnu misiju. Povezivala je, u oba smera, srpsku baštinu sa svetom. Približavala je našim naučnim krugovima savremene svetske pristupe narodoj književnosti. Kao vrsnog znalca u folklorističkim oblastima uvažavali su je strani naučnici, kolege i njeni profesori, koje je poštovala, i studenti, kojima je predavala i bila uzor. Dostojno i dostojanstveno predstavljala je srpsku tradiciju i kulturu u svetu, kao član međunarodne asocijacije Folklore Fellows pri Finskoj akademiji nauka, Evropskog društva kulture, Međunarodnog društva za izučavanje narodne proze, osnivač i član Saveta međunarodnog časopisa Oral Tradition.
Znanje, energiju i trud ulagala je i na čelu institucija od nacionalnog značaja, kao jedan od osnivača i upravnik Međunarodnog slavističkog centra na beogradskom Filološkom fakultetu, predsednik Saveta, upravnik matične Katedre, član Društva za srpski jezik i književnost, Vukove zadužbine, predsednik Odbora za narodnu književnost SANU. Bila je član redakcija Priloga za književnost, jezik, istoriju i folklor, Anala Filološkog fakulteta, zbornika Međunarodnog slavističkog centra, uređivačkih odbora "Srpske enciklopedije" i "Studija o Srbima", urednik "Danice", recenzent, čija je reč garantovala kvalitet publikacija.
Kao profesor po pozivu i Fulbrajtov stipendista predavala je u SAD, na evropskim univerzitetima, a u našoj sredini podsticala je generacije mladih da upoznaju sopstveno nasleđe i ostanu poštovaoci srpske tradicije. Isticala je, bez patetike, da je narodna književnost naša autentična klasika, koju su tako doživljavali najznačajniji stvaraoci sa ovih prostora, a istovetno ocenili evropski autoriteti - od Grima, Getea, Mickjeviča do Šmausa i Gezemana.
Štampana pre pola veka, disertacija prof. Nade Milošević Đorđević (Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije) ostaće nezaobilazno naučno štivo za sve proučavaoce srpske tradicije. Knjiga sadrži 19 monografija o zastupljenim motivima u narodnoj književnosti. Obimna štampana i rukopisna građa povezana je sa teorijskim pristupima folkloru, uz skrupulozno uvažavanje prethodnika i zavidno poznavanje savremenih naučnih tokova.
Iz bogate bibliografije izdvaja se i knjiga "Radost prepoznavanja" (2011). O složenim vezama narodne književnosti sa literaturom srednjeg veka svedoče studije, tematski vezane za Nemanjiće i Kosovski boj, dva uporišta postojanja i očuvanja nacionalnog identitet, bitna za "srpsko bitije i ime", kako je to još 1814. označio sam Vuk. Kao poštovalac Vukovog rada i njegov nastavljač u modernim vremenima, knjigu "Kazivati redom" (2002) posvetila je Vukovom mestu u nauci o folkloru, ukazujući na poetiku samog stvaranja.
Srdačan sagovornik, odmerenog ophođenja, folklorista svetskog ugleda, prof. Nada Milošević Đorđević bila je zagovornik ademskog reda, kakav danas postoji samo u anegdotama. Na sebi svojstven način umela je da poveže stare i večite vrednosti sa najnovijim naučnim tokovima. Zato će je njeni studenti, dok ih bude, pamtiti kao večno mladu, a kad sećanja izblede, odoleće vremenu duhovna zadužbina akademika Nade Milošević Đorđević.
ŠOK SAZNANjA NA SUĐENjU: Zaposleni u "Ribnikaru" nisu pružili pomoć deci nakon što ih je Kosta upucao?
IZ SNIMAKA se vidi da su tetkica, kojoj još ne znamo ime, razredna Dragana Tomić i domar Rade Simić, nakon što je Kosta pucao, a pre dolaska nastavnika geografije Zorana Niševića i policije, bili na vratima učionice istorije u kojoj je bilo "VII/2" i niko od njih nije ušao unutra i pružio pomoć deci.
30. 09. 2024. u 14:56
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka
NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.
25. 09. 2024. u 22:01
SRBIN OBJAVIO KOLIKO GA KOŠTA ŽIVOT NA SELU: Dao detaljan spisak na šta troši - ima pitanje za sunarodnike
SRBIN koji živi sa suprugom i detetom na selu napisao je na društvenim mrežama da mesečno troši između 2.000 i 2.500 evra. Objavu je postavio jer je, kako kaže, primetio da mnogi troše manje od njega, i to u gradu, i zanimalo ga je da li u nečemu preteruje.
04. 10. 2024. u 18:13
Komentari (0)