KNJIŽEVNA KRITIKA: Kultura sećanja
U NOVOM romanu Aleksandra Gatalice "Dvadeset peti sat" fluidne su granice između realnosti i ofantastičenog sveta jednog željenog Beograda - čiji su rejoni građeni s nostalgijom prema vremenu koje je prošlo.
Foto: Privatna arhiva
Na sasvim osobit način ispripovedane su sudbine naših emigranata rasutih po svetu, od Pariza i Londona, do švajcarskih, američkih, španskih i drugih svetskih metropola i varošica. Čitaoci ovog dinamičnog romana sigurno će biti opčinjeni sudbinama junaka, naročito Miloša Crnjanskog, Stanislava Krakova, Vladimira Velmar Jankovića. Uslovljeni složenim istorijskim okolnostima, a one su za njih uvek bile takve, junaci se kreću kroz realne, ali i imaginarne svetove u koje su ih potisli njihovi dvojnici.
Uvođenje dvojnika koji zauzimaju živote svojih originala dodatno uslojava ovaj roman i sudbine njegovih junaka, visokih intelektualaca, koji nigde nisu dobrodošli. Oni nigde ne nalaze sigurnost, čak ni kada su u svom domu, kako je to bilo sa Isidorom Sekulić (koja je takođe dobila mesto u ovom romanu). Na osnovu ulančanog pripovedanja - a gotovo svi junaci su pripovedači, smenjuju se i pojavljuju više puta u različitim vremenskim odsecima, ali i svetovima - razumemo da su mnogim razlozima bili motivisani da naprave za sebe jedini mogući svet, onaj koji postoji u tom, "dvadeset petom" satu.
Prvi razlog za to je represivnost uspostavljene Titove države u okviru koje su u svetu kulture, nauke i umetnosti značajni ljudi i/ili pak dokazane patriote bili ne samo suvišni, već proglašeni neprijateljima, likvidirani, zatvoreni ili marginalizovani.
Na osnovu onoga što su ispripovedali književni junaci emigranti, ali ne samo oni, već i ljudi Službe - Mirko Ilić i Vesna Ciganović (a koji su se na kraju od nje odmetnuli), zaključujemo o stepenu autoritarizma i represivnosti tog društva i, naravno, o suštinskom odsustvu slobode i moći - za sve osim za pobednike.
Drugi razlog za to, zaključujemo rezignirano, tiče se istine da nijedno vreme, pa ni sadašnje, nije u savezu s vrhunskim intelektualcima naših prostora koji kontinuirano rade na korist sopstvene zemlje i njene kulture, a jeste u savezu s tzv. kompradorskom inteligencijom, koja sistematski nipodaštava istorijsku žrtvu sopstvenog naroda, njegovu tradiciju, moralne postulate, kulturu, a osobito književnost.
Foto Arhiva
Roman je uokviren vrlo aktuelnom pričom naših dana. Naime, izvesni Miladin, Srbin iz Nemačke, sticajem okolnosti biva zatečen u Beogradu na početku korona pandemije i razboljeva se. Iz segmenata onoga što kao naš savremenik pripoveda sa iskustvom življenja na zapadu, kao i na osnovu iskustava junaka ovog romana, samo u drugim vremenima i okolnostima, možemo potvrditi naša prethodna, a realna znanja o onome što zapad jeste. Možemo sagledati njegova lica i naličja, a takođe mnogo toga potvrditi i zaključiti o nama samima u odnosu na zapad.
Ovaj roman Aleksandra Gatalice specifičan je omaž Milošu Crnjanskom. "Druga knjiga Seoba" i "Roman o Londonu" veoma su važni za "Dvadeset peti sat" i njegove junake. Taj roman na posve književni način govori nam o značaju kulture sećanja. To je ono što naša (auto)koolonijalna elita upravo želi da zaboravimo. Nećemo zaboraviti, naravno.
Preporučujemo
Sada je definitivno puklo savezništvo SAD i Ukrajine: Zelenski uradio nešto nezamislivo
UKRAJINSKO rukovodstvo, nakon više od godinu dana napora da održi stabilne odnose sa administracijom predsednika SAD Donalda Trampa, javno je priznalo krah dosadašnjeg partnerstva.
20. 04. 2026. u 20:41
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Koliku penziju ima Angela Merkel? Brojka će vas iznenaditi! A to nije kraj - jedna stvar donela joj bogatstvo
ANGELA Merkel u penziji živi bolje nego ikad!
20. 04. 2026. u 12:46
Komentari (0)