POGLED ISKOSA - Javorov ptičiji svet
SLIKAR iz Banata Javor Rašajski (Vršac, 1946) sin je Rastka Rašajskog, umetnika, arheologa i direktora Gradskog muzeja u Vršcu, po nekim mišljenjima najbogatijeg srpskog muzeja po broju eksponata.
Foto Arhiva
Javor je takođe bio direktor te institucije i pod njim je ona cvetala a sada tavori, duhovno i finansijski uništena. Javor Rašajski ove godine slavi dvostruki jubilej: 75 godina života i 50 godina rada. U kulturnijim sredinama taj povod bi se obeležio svečanošću jer Vršac nema puno značajnih ljudi njegovog ugleda. On spada među kvalitetne srpske slikare i jedan je od najboljih crtača koga imamo ne samo na prelomu dva veka.
Posle sjajne generacije medialnih crtača, samo su se služeći se tehnikom tuša i pera, strogom i nepogrešivom, izdvojili pored njega Branislav Bane Marković, Dušan Gavela (nisu više živi), a od mlađih Zoran Ivanović. Rašajski je među poslednjim sposobnim da na stari način tka složeno tkivo figuralnog i crteža fantastične sadržajnosti, sa mnoštvom figura i detalja, u različitim vizurama i veličinama predstavljenih bića (jedan detlić na njegovom crtežu može biti veći od čoveka). On je među usamljenima ne samo u Srbiji koji znaju da pletu tkivo jednog crteža dva-tri meseca i da se izražavaju u tradiciji germanske škole crteža, linearno i bogatim modelacijama u vidu šrafura, na način koji su otkrili gotski majstori, a unapredili Martin Šongauer, Albreht Direr i Leonardo da Vinči. Ima li takav način rada smisao u dvadeset prvom veku? Pitanje je možda pogrešno postavljeno, treba, ima li budućnost? Odgovor je svakako potvrdan, jedna od najboljih nemačkih crtačica, mlada Svenja Šufler iz Berlina stvara u tom stilu, možda i manijakalno.
Rašajski je crtež vratio na velika vrata, o čemu svedoče tri njegove velike izložbe, 2017. godine u Gradskom muzeju u Vršcu, u Galeriji Medija centra Odbrana i u Galeriji RTS prošle godine. Tu se videlo da ovaj umetnik ima mnogo novih sadržaja, novih slika pa i crteža na osobitoj, plastičnoj podlozi, koja dopušta izuzetan rad. Na njegovim crtežima i slikama preteže prikazivanje ptičijeg sveta, više od 20 godina slika ptice, od ekspresivnih, uredno poređanih u niše do samostalnih studija. Godine 2017. mu je Muzej Tari Krisurilor u Oradei, jedan od najvećih u Rumuniji, priredio retrospektivnu izložbu slika. Rašajski je ornitologijom ozbiljno počeo da se bavi od završene srednje škole. Napisao je oko 15 knjiga o pticama. Objavljene su kod velikih izdavača ("Prometej", Matica srpska, "Laguna"). U domaćim i svetskim časopisima objavio je 22 naučna rada.
Njegove knjige predstavljaju srž srpske ornitologije. Prvo izdanje "Ptica Srbije" ušlo je u obaveznu školsku lektiru. Smatran je najboljim srpskim poznavaocem ptica, koji je decenije proveo na terenu. Praktično ni jedan slikar u svetu nema tako duboko teorijsko i praktično znanje o svojoj tematici.
HRVATSKA SVOJE KORENE TRAŽI U NAJDUBLjEM MRAKU: Kontroverzni praznik u susedstvu - "Stepinčevo" između verskog kulta i političkog tereta
JOŠ se nije stišala bura oko ustaškog pira na dočeku rukometaša, obeleženog Tompsonovim pesmama koje glorifikuju NDH, a iz Zagreba stižu nove provokacije koje bude aveti prošlosti.
11. 02. 2026. u 20:13
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)