MOĆNA PRIČA O OTPORU I BOLU: Sećanja jedne od prvih partizanki i vođa otpora u Aušvicu u filmu Marte Popivode večeras premijerno na Beldoksu
POSLE svetske premijere na 50. Festivalu u Roterdamu i učešću i nagradama na prestižnim festivalima širom sveta, srpsku premijeru u domaćem takmičarskom programu Beldoksa večeras će, u amfiteatru Muzeja Jugoslavije, u 20 časova, imati film Marte Popivode "Pejzaži otpora".
Foto Promo
Reč je o svojevrsnom putovanju kroz sećanja antifašističke borkinje Sonje (97), jedne od prvih partizanki u Srbiji, koja je bila i među vođama pokreta otpora u Aušvicu.
- Sonja koju ćemo upoznati preko ekrana, kao slika i kao telo je krhka starica, u 10. deceniji života. Ona je u isto vreme nežna, staložena i lepa osoba, ali i osoba koja u tom svom telu nosi izuzetnu priču o antifašističkoj borbi i samoorganizaciji, solidarnosti i otporu, kao i bolna iskustva kako je to u ratu izgubiti svoju veliku ljubav, biti lišen slobode i mučen, i kako je to ubiti čoveka - objašnjava, za "Novosti", Marta Popivoda.
Po njenim rečima, taj kontrapunkt koji u filmu postoji između Sonjine živopisne i moćne priče o otporu i njenog krhkog tela danas upućuje nas da obratimo pažnju na stare oko nas, u društvu koje ih je u velikoj meri otpisalo.
- Već od prvog susreta, shvatila sam da je Sonja moćna pripovedačica, da njene priče kreiraju slike u mojoj glavi, kao da čitam filmski scenario. Želela sam da dam prostor tim verbalnim slikama ili scenama sećanja, kako smo ih koscenaristkinja Ana Vujanović i ja kasnije nazvale. Otuda dolazi rediteljski postupak vraćanja na pejzaže gde su se odigrali događaji iz Sonjinih priča i kako oni izgledaju danas. Mislim da nam ti pejzaži, kao svedoci događaja, govore o vremenu koje je proteklo, o telima koja su nekada prošla tim putem zajedno sa Sonjom, o jednoj borbi za bolji svet koja i dalje traje i kojoj se moramo priključiti.
Poslednjih godina, pa i decenija, dodaje Marta, svedoci smo revizionističkih pristupa istoriji i sećanju, kao i brisanja komunizma kao pokretačke snage antifašizma.
- To se dešava u Srbiji, u bivšoj Jugoslaviji i šire u Evropi i dovodi do jačanja radikalno desnih diskursa i fašizacije društva. U javnoj sferi ostalo je jako malo od tekovina za koje su se borili Sonja i njene drugarice i drugovi. Samo društveno uređenje otišlo je u potpuno drugom smeru, u pravcu kompeticije nasuprot solidarnosti, sve radikalnije klasne segregacije i brisanja ideje socijalne pravde. Živimo u neoliberalnom kapitalizmu i individualističkom društvu koje čini da se osećamo sami, kao i da smo sami krivi za sve nevolje koje nas snalaze. Kad kažem "nevolje" mislim na nezaposlenost, nedostojanstven život čak iako radimo, neadekvatnu ili skupu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje - objašnjava Popivoda.
Ipak, naglašava Marta, javljaju se neke nove snage, kritički i levičarski diskursi koji nas teraju da se sećamo da je drugačije društvo moguće i da se zapitamo da li ovako želimo da živimo:
- To pitanje imala je i Sonja na početku svoje priče. Ono je fundamentalno jer nas vodi ka politizaciji i borbi.
Inspiracija i opomena
U DRUGOM svetskom ratu Srbija je, naglašava Marta, nesporno bila na pravoj strani, na strani antifašističke borbe.
Foto M. M.
- Činjenica je da su tu borbu vodili prevashodno komunisti i da su posle rata kreirali društvo koje nije bilo savršeno, ali se zasnivalo na principima antifašizma, antiimperijalizma i internacionalizma. To društvo težilo je jednakosti svih ljudi, rodnoj ravnopravnosti i ukidanju klasne segregacije. Ono je iznedrilo neke od najprogresivnijih političkih ideja i projekata 20. veka, kao što su Pokret Nesvrstanih i radničko samoupravljanje. A mi to danas možemo uzeti kao inspiraciju i opomenu!
Preporučujemo
NAGRADA "ĐURA JAKŠIĆ": Narodna biblioteka iz Srpske Crnje 65. put raspisala konkurs
09. 03. 2026. u 14:32
HRVATSKOJ STIGLA PORUKA IZ IZRAELA: Potpuno prekinite diplomatske odnose sa Teheranom
AMBASADOR Izraela u Hrvatskoj Gari Koren pozvao je zvanični Zagreb da prekine diplomatske odnose s Teheranom i sprovede bezbednosne provere osoblja iranskog diplomatskog predstavništva u Hrvatskoj jer bi, kaže, među njima moglo biti "špijuna" Revolucionarne garde koja se u EU smatra terorističkom organizacijom.
06. 03. 2026. u 09:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
NOVI EKSPLICITNI SNIMCI MIRJANE PAJKOVIĆ: Policija sumnja KO je na snimku, drugi muškarac - odmah saslušana
RANIJE je objavljen i video za koji je deo medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade. Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.
07. 03. 2026. u 22:55 >> 23:05
Komentari (1)