KNJIŽEVNA KRITIKA: Zavičaj kojeg više nema
ROMAN od priča Mirka Demića "Ruža pod ledom", objavljena 2021. u Srpskom kulturnom društvu "Prosvjeta" u Zagrebu, nastavlja niz srpske književnosti koji čine sledeća dela: pripovetke o deci Ive Andrića, "Bašta sljezove boje" Branka Ćopića, "Rani jadi" Danila Kiša, kratke proze Gorana Petrovića "Saveti za lakši život", kao i njegove pripovetke "Trska", "Mesec nad tepsijom", "Matica", "Velika priča", "Pronađi i zaokruži" i druge.
Foto: Privatna arhiva
U "Ruži pod ledom" autorski pripovedač iz perspektive bivšeg dečaka u centar svoje priče stavlja zavičaj koji je, sticajem istorijsko-političkih okolnosti, zauvek izgubio 1995. Reč je o selu Gornji Klasnić kod Gline. Retrospektivno pripovedajući, on se vraća arkadijskim prostorima svog detinjstva. U njega staju najznačajniji događaji, utisci i zapažanja jednog dečaka sve do odlaska u srednju školu, tj. do njegovog prvog odlaska iz zavičaja.
Taj period života, naravno, obeležavaju bližnji na koje je dete primarno upućeno i u čijem krugu stiče prva životna iskustva i gradi složeni i osetljivi svet. U tom katalogu centralne figure su: majka, što će, kako iz pripovedanog zaključujemo, to ostati čitavog života autorskog pripovedača, kao nepobitni oslonac, a čiji će konačni odlazak biti najveći gubitak koji ga iz temelja potresa i kao sasvim odraslu, zrelu osobu. Za njom, junak tog detinjstva bio je deda, stamena figura patrijarhalnog čoveka, koji je, i pored te uloge, imao i veliki značaj za duhovni razvoj visokoosetljivig dečaka koji je svoje postojanje prirodno vezivao za priču i pričanje, najčešće dedino, a koji će s vremenom otkriti da je i sam pisac. Tu su i tetke kojih se bivši dečak s radošću i miloštom seća zaključujući da je najlepši deo njegovog detinjstva trajao dok su one bile deo njegove porodice, dok po prirodnom sledu nisu otišle i osnovale svoje. Tu su i stričevi, među kojima se izdvaja onaj koji mu je poklonio prvi, mali plavi bicikl. Potom je tu baka koja je, u statusu žene koja pripada patrijarhalnom društvu, u poziciji koja joj pripada i koja nikada nije laka, sve što radi i što joj se događa povezivala sa smrću ili pak pod bremenom svakidašnjice često zazivala.
Foto Arhiva
Takođe prisutan, ili relativno prisutan, je i otac čiji lik budi sećanja na porodične svađe, tj. na manje lepe trenutke detinjstva.
Svet autorskog pripovedača čije smo stubove naveli, ispunjen je čarima detinjstva u selu, svakodnevnim igrama, nestašlucima i čežnjama, za kožnom loptom na primer, kao i veličanstvenim događajima, kao što je dolazak na svet ptića ili teleta. No, odrastanje na tom mestu premreženo je i svim onim što to iskustvo upotpunjava i svedoči da svet jednog detinjstva ne čine samo radosne i veličanstvene stvari. Tako se autorski pripovedač suočava i sa smrću vršnjaka, sa činjenicom da su lovci ubili njegovog psa jer im je rasterivao plen, kao i s takođe nerazumljivim činjenicama koje su deo jednog šireg značajnog konteksta, a koje sve vreme njegovog detinjstva tinjaju - na primer kako se postaje Hrvat ako to neko po rođenju nije i zašto ljudi ratuju, zašto susedima koji, da bi spasli goli život, moraju beže, spaljuju kuće.
Odgovore na ta i druga teška pitanja, poneta iz zavičaja kojeg više nema, autorski pripovedač možda je dobio na mestu novog života, a možda i nije. Svakako, njegova perspektiva je sada drugačija - zbog činjenice da je odrastao, kao i zbog sagledavanja konitinuiteta, uzroka i posledica konkretnih istorijskih događaja čiji eho ne prestaje, a koji otvaraju polje zapitanosti o ontološkoj prirodi zla. Autorski pripovedač nastoji da do tih odgovora dođe pričom i pisanjem - koji su njegova sudbina.
U potpunosti lirski intoniranom "Ružom pod ledom", on je zahvatio i autentičan narodni život, folklor i jezik Srba s područja Gline, što je osobit doprinos ove knjige i značajan dokument.
Čitajući "Ružu pod ledom" razmišljamo kojim je čitaocima ona namenjena - izvesno deci i osetljivima, svima koji znaju da se sve bolje, jasnije vidi sa mesta na kom ste bili dete.
Preporučujemo
OBELEŽAVANjE DVA VEKA OD OSNIVANjA : Počeli Dani Matice srpske u Sremskim Karlovcima
21. 01. 2026. u 16:33
"TRAMP TAMO DA IZBACI 1000 VOJNIKA NA OSTRVO, NIKO MU SE NEĆE SUPROSTAVITI" Vučić o Grenlandu - Kada pitam a kako Kosovo, svi spuste glavu!
GOVOREĆI jutros u emisiji "Jutro" na Televiziji Prva, predsednik Srbije Aleksandar Vučić dotakao se i licemerja međunarodne zajednice kada je u pitanju odnos koji sada imaju po pitanju Grenlanda i onaj koji su nekada imali po pitanju Kosova i Metohije.
25. 01. 2026. u 13:20
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
DEVALVIRALA JE JUTARNjI Kolega oštro o Jovani: "Imam problem što radi na nacionalnoj televiziji"
VODITELj Ognjen Nestorović bez ulepšavanja i zadrške progovorio je o svom odnosu sa Jovanom Jeremić, koleginicom koja danas radi u medijskoj kući u kojoj je on nekada gradio svoju novinarsku i voditeljsku karijeru.
25. 01. 2026. u 20:42
Komentari (0)