POGLED ISKOSA - Kvantni skok u arhitekturi
Premda se pisac ovih redova ne bavi problematikom arhitekture, odazvao se ljubaznom pozivu saizdavača "Informatike" da predstavi knjigu "Arhitektura.

Foto Arhiva
Istraživanje na prostornim granicama. Kosmos" (Beograd, 2021) iz dva razloga.
"Informatika" je izdavač sve zanimljivijih knjiga a publikacija "Kosmos" na 168 strana, na srpskom i engleskom, ne spada u klasičnu arhitektonsku tematiku. Reč je o eksperimentalnoj, "papirnoj arhitekturi", projektima koji verovatno neće nikada biti izvedeni, ali inovativnošću, barem sa ovim izdanjem, svrstavaju Arhitektonski fakultet u naprednije ustanove visokog obrazovanja. U knjizi su predstavljeni radovi 17 arhitekata, studenata i diplomaca, koji su učestvovali u studijama "Lunar Mission 2070:
Arhitektura u selestijalnom kontekstu" i "Arhitektura: istraživanje na prostornim granicama - Kosmos". Kao retko koja naša novija knjiga, možda više od poezije i slikarstva, ona podrazumeva domaštavanje, misaoni dijalog i dalju nadgradnju. Taj kvantni skok u srpskoj arhitekturi, osvajanje zvezda ili, kako bi boljševici rekli "Pobeda nad suncem", omogućile su utopijske, naučno-fantastične vizije mladih stvaralaca koje, međutim, imaju težinu realne izvedivosti na osnovu stručne elaboracije svakog projekta. Time se otvara potpuno novi horizont za arhitekturu, između umetnosti i nauke, bio je potreban veliki mentalni obrt da se ona odvoji od Zemlje i krene putem zvezda. To su pre nje učinile književnost i film, a sada je sa ovakvim studijama ona nesagledivo ispred klasičnih medija slikarstva i skulpture, sa kojima čini trojstvo čisto likovne umetnosti. Umetnički projekti posvećeni kosmosu šalju celokupnu avangardu umetnost XX i XXI veka u ropotarnicu istorije, kao vida devijacije od velikih tokova realnosti i fantastike budućnosti, koje prikazuju ovakvi stvaralački izazovi. Pod mentorstvom prof. dr Dragane Vasiljević-Tomić mladi arhitekti otvorili su vrata umetničkih, matematičkih i pop-artističkih svetova kiborg, naseobina na Mesecu, Marsu i dalekim planetama, kao i sve prisutniji problem svemirskog đubreta. U sirotinjskom socrealističkom Beogradu pedesetih godina prošlog veka, bez samoposluga i masovne potrošnje, bio ga je usamljeno u svetu svestan Leonid Šejka, genijalni slikar, vizionar i teoretičar, po obrazovanju arhitekta. Najavio je Đubrište kao realnost i metaforu savremene civilizacije, umetnost kao arheologiju kulturnog otpada i interplanetarno đubrište. Arhitektura kosmosa je idejno prevazilaženja dvodimenzionalnog medija, skok iz đubrišta u neke nove dimenzije postojanja. Da li su ovakve vizije realne ili iluzorne pokazaće vreme, koje za čoveka sve brže ističe, pa i sama mogućnost naseljavanja univerzuma. Po mnogim pokazateljima kapitalisti i naučnici su nepovratno uništili našu planetu, nostalgija zvezdanog puta je naličje takve stvarnosti.

"POJEDOH SE ŽIV, IZLUDE ME TO" Vučić o otvaranju auto-puta do Požege: To su već foliranja i glupiranja, krajnji rok do ponedeljka
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić govorio je iz Čačka o otvaranju auto-puta do Požege.
03. 07. 2025. u 11:49

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi
JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.
01. 07. 2025. u 11:45

NEMA KAMERA, RADARA, NI POLICIJE: U Srbiji uveden NOV NAČIN merenja brzine - kazne stižu na kućnu adresu
SISTEM koji funcioniše potpuno automatski.
03. 07. 2025. u 19:09
Komentari (0)