"ZENIT" JE VRHUNAC AVANGARDE: Čuvena kolekcija LJubomira Micića od utorka izložena u Narodnom muzeju
U VELIKOJ sali zdanja na Trgu republike, od utorka je pred publikom izložba "Zenitistima celog sveta. Iz zaostavštine Ljubomira Micića u Narodnom muzeju u Beogradu", čiji je autor muzejska savetnica Gordana Stanišić. Ovom postavkom, naša najstarija muzejska institucija obeležava vek od objavljivanja prvog broja časopisa "Zenit", glasila prvog avangardnog jugoslovenskog pokreta - zenitizma.
Najava za izložbu "Zenita" iz 1924./ Rad Kandinskog pod imenom Violet
Upravo najvredniji i najznačajniji deo zaostavštine čuvenog srpskog pesnika, proznog pisca, književnog kritičara, glumca, prevodioca, čuva se u Narodnom muzeju. Naime, posle Micićeve smrti, odlukom Skupštine opštine Vračar, njegova bogata "Zenit kolekcija" podeljena je 1980. između Narodne biblioteke Srbije i muzeja.
Deo koji sada baštini muzej čini 385 umetničkih dela - crteža, kolaža, akvarela, pastela, grafika, kao i slike i skulpture. Tu su i originalna izdanja časopisa "Zenit", publikacije iz "Zenitove" biblioteke, plakati, brošure, leci. Kolekciju upotpunjavaju albumi, fotografije, pisma i lični predmeti Micića i njegove supruge Anuške, ali i brata Branka (Micića) Ve Poljanskog.
Prvo jugoslovensko, književno-umetničko avangardno glasilo "Zenit", kao internacionalnu reviju za umetnost i kulturu, Micić (inače rođen u Jastrebarskom, 16. novembar 1895) pokrenuo je u Zagrebu 1. februara 1921. Usled nesuglasica sa hrvatskim kulturnim miljeom, redakcija se 1923. premestila u Beograd. Tu "Zenit" izlazi do 1926, kada vlast, zbog kritičko-polemičkih stavova Micića, zabranjuje njegov 43. broj. S vremenom se časopis gasi, a braća Micić, Ljubomir i Branko, odlaze za Pariz.
- Misionarska uloga Ljubomira Micića, međutim, daleko je kompleksnija od aktivističkog manifestovanja eklektičnih stavova zenitizma - piše u najavi izložbe u Narodnom muzeju. - Inicijativom Micića u "Zenitu" je redovno promovisana nova umetnost, razmenom aktuelnih informacija i teoretskih napisa brojnih domaćih i inostranih saradnika uspostavljani su kontakti sa avangardnim umetnicima i književnicima, organizovane značajne manifestacije i izložbe u Kraljevini SHS i u inostranstvu.
I svojim vizuelnim identitetom "Zenit" je bio srodan avangardnim časopisima nemačkog ekspresionizma, italijanskog futurizma, ruskog konstruktivizma, suprematizma i dadaizma.
Na izložbi posvećenoj jubileju ovog svetskog, a našeg avangardnog pokreta, biće predstavljen izbor 90 slika, crteža, kolaža i grafika. Reč je o delima koja pripadaju vodećim pravcima epohe - ekspresionizmu, kubizmu i postkubizmu, ruskoj avangardi i konstruktivizmu. Među autorima čiji su radovi izloženi su Mihailo S. Petrov, Jovan Bijelić, Jo Klek/Josip Sajsel, Avgust Černigoj, Vasilij Kandinski, Aleksandar Arhipenko, Laslo Moholj-Nađ, El Lisicki, Mark Šagal, Serž Šaršun, Branko Ve Poljanski, i mnogi drugi.
BUNTOVNO I PROVOKATIVNO
REFORMISTIČKI karakter "Zenita" ogledao se, s jedne strane, na idejno-strategijskom planu - u njegovoj programskoj orijentaciji i manifestnoj retorici, izvorno levičarskog profila, u estetici kriticizma i poricanja, buntovnički provokativnog, ponekad i anarhističkog oglašavanja i ponašanja - piše u najavi postavke.
Preporučujemo
ZENITISTI CELOG SVETA: Narodni muzej predstavlja dela iz ostavštine Ljubomira Micića
22. 12. 2021. u 17:28
PREDAVANjE IGORA BOROZANA U NARODNOM MUZEJU: O evropskom i srpskom simbolizmu
21. 12. 2021. u 17:28
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
KAKO JE ČKALjA DOBIO STAN: Živeo sa porodicom u garsonjeri, a onda je usledila iznenadna poseta u novogodišnjoj noći
LEGENDARNI glumac i jedan od omiljenih komičara bivše Juge, Miodrag Petrović Čkalja zabavljao je generacije gledalaca. "Paja i Jare", "Kamiondžije", "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", Vruć vetar", "Put oko sveta" su samo neka od ostvarenja u kojima je igrao i izazivao kod ljudi jednu od lepših emocija - smeh.
01. 01. 2026. u 12:31
Komentari (0)