PROTIV DUHA EVROCENTRIZMA: Reč prilikom primanja Ordena Zlatnog stepena kojim je Danila Kiša odlikovala Mađarska 1978. godine
Pojam Weltliteratur, onako kako ga je formulisao još Gete, ostaje do dana današnjeg vizijom jednog genijalnog pesnika koji je uspeo u vreme velikih (evropskih) nacionalnih zanosa da se uzdigne iznad uskogrudosti i da proglasi literaturu nekom vrstom bescarinske zone duha.

Foto: Novosti arhiva
Weltliteratur, shvaćena geteovski, može se, dakle, u prvom redu smatrati, na praktičnom planu, nekom vrstom korekcije sopstvenih vrednosti, a po principu poređenja. U tom smislu, kako to zapaža Etijamble, "Geteova egzaltacija svetskom literaturom u prvom je redu implicitna osuda nemačkog nacionalizma i, o istom trošku, svakog nacionalizma".
A to što je taj pojam Weltliteratur podrazumevao i podrazumeva još i danas samo literature velikih naroda ili velikih jezika i što je taj pojam "Svetske literature" ostao do dana današnjeg nekom vrstom duhovnog kolonijalizma i strogog evrocentrizma, za to Gete nije nimalo kriv, a nije ovde trenutak da istražujemo sve uzroke tog i takvog stanja koje traje evo do danas. Već pomenuti Etijambl, koga ovde parafraziram (i koji je, mada Francuz, jedan od najvatrenijih protivnika evrocentrizma), pita se, svestan širine, vrednosti i drevnosti drugih literatura: a šta je, gospodo, sa sanskritskom, kineskom, japanskom, bengalskom, iranskom, arapskom literaturom? I šta je sa grčkom i još nekim literaturama koje ovde preskačem? I pre nego što donesem neke zaključke u vezi sa svim ovim, dozvolite mi da navedem još jedan podatak. U anketi koju je izvršio Rejmon Keno godine 1956, a pod naslovom "Za jednu idealnu biblioteku", gde je figuriralo nekih 3.500 naslova, dobili smo jednu listu od sto naslova na čijem čelu stoje Šekspir i Biblija, a zatim odmah Prust. Sve u svemu, 60 francuskih i 39 inostranih pisaca, od čega 9 engleskih i američkih, 8 grčkih, po 6 nemačkih i ruskih, 4 latinska i 3 pisca španskog jezika, dok je po jedan naslov pripao arapskim, danskim, hebrejskim i italijanskim piscima.
Završavam ovo malo statističko izlaganje zaključcima koji se nužno nameću: prvo, evrocentrizam je još uvek, uprkos izvesnim pomeranjima u vavilonskoj pometnji jezika, još jednako vladajući oblik duhovnog stava i mišljenja; pod dva: taj evrocentrizam je ograničen uglavnom na literature velikih jezika i naroda, i pod tri: taj i takav stav i odnos moramo prihvatiti kao jednu empirijsku činjenicu protiv koje se ne možemo boriti samo frazama o pravu malih naroda na ravnopravno učešće u porodici velikih, nego samo, i u prvom redu, sopstvenim proveravanjem, hoću da kažem: proveravanjem sopstvenih vrednosti, jer u protivnom, ako tražimo svoje mesto pod suncem samo na osnovu takozvanog legitimnog prava, ostaćemo tamo gde smo i dosad bili: u zapećku.
Obaveza je nas pisaca i prevodilaca malih naroda i malih jezika da se borimo za svoj prestiž, za svoje mesto pod suncem, stalnim nastojanjem da pružimo svetu ono što je kod nas najbolje i to damo u najboljoj mogućnoj formi, i da ne očekujemo od belog sveta da se prema nama odnosi drugačije nego što se mi sami odnosimo jedni prema drugima. Želim da budem dobro shvaćen: ja se ovde ne zalažem da se uvrstimo među velike, među istorijom i sudbinom, i slučajem, srećnije literature po svaku cenu, nego upravo odabirom, nego upravo geteovskim korrigieren, i sa samosvešću da smo i mi, i to s punim pravom, deo evropske kulture, dakle i Weltliteratur. Tako će se u nekoj budućoj "idealnoj biblioteci" možda naći i imena nekih naših, jugoslovenskih pisaca, Krleže, Andrića ili Crnjanskog, a umesto Apolinerovih Alkohola, ili uz njih, da ne kažem iznad njih, stajaće možda Nove pesme Endrea Adija, tog sjajnog pesnika ovih naših strana, tog pesnika Podunavlja.
A sve dotle, mi pisci i prevodioci malih jezika trebalo bi da svojatamo bašlarovsku formulu: "Moja idealna biblioteka u prvom redu je otvorena biblioteka". Što će reći bez predrasuda u odnosu na nacije, države i jezike.
(Iz knjige Danila Kiša "Iz prepiske", priredila Mirjana Miočinović, "Arhipelag")

VEŠTAK OTKRIO JEZIVE DETALjE O DEČAKU UBICI: Evo zašto je Kosta pucao na čuvara škole, nije ga potreslo saznanje koga je sve ubio
ZAKLjUČILI smo da je Kosta bio sposoban da upravlja svojim postupcima u vreme izvršenja zločina i da ta sposobnost nije bila bitno smanjena. Postoji jedna kratkotrajna ometenost, za period u učionici za koji on kaže da nema sećanja, ali on je sve radio po planu. To ukazuje da je on upravljao svojim postupcima.
05. 06. 2025. u 17:05

SRPSKA POSLA: Nikola Jokić zapanjio svet! Vratio se u Srbiju i uradio OVO (VIDEO)
NIKOLA Jokić je najbolji košarkaš planete, ali dajte mu loptu i biće najbolji u svakom sportu. To je pokazao još jednom.
08. 06. 2025. u 08:54

VRTOGLAVA SUMA: Koliku nacionalnu penziju prima Ljiljana Blagojević
JEDNA od naših najistaknutijih dramskih umetnica Ljiljana Blagojević otišla je u penziju, a nalazi se među dvadesetčetvoro umetnika, koji će primaju nacionalnu penziju za doprinos kulturi.
07. 06. 2025. u 11:30
Komentari (0)