DRUŠTVO POKRETALE ŽENSKOM SNAGOM: Izložba Jasne Jovanov - sudbine i stvaralaštvo trinaest žena koje su menjale naše društvo
SUDBINE i stvaralaštvo trinaest žena koje su na različite načine menjale naše društvo, izlazeći iz senke dominantnih muškaraca tokom više od jednog veka, čine autorsku izložbu istaknute istoričarke umetnosti Jasne Jovanov - "Iz ženskog ugla".

Foto: Privatna arhiva
Postavka je deo programa "Heroine", u okviru manifestacije Novi Sad - EPK 2022, i biće otvorena u Galeriji KC "Karlovačka umetnička radionica" u Sremskim Karlovcima, 21. maja.
Kroz umetnička dela, lične i umetničke fotografije, različite dokumente, novinske članke, prepisku (neki artefakti su prvi put u javnosti) biće predstavljeni životi i dostignuća sestara Ninković (Milica Todorović i Anka Anđelković), Mirke Marković, Drage Spasić, Sultane Cijuk Savić, Nadežde Petrović, Danice Jovanović, Zuske Medvedjove, Ankice Oprešnik, Kamile Ile Kofler, Mare Rosandić, Anice Savić Rebac, Zdenke Živković. Ove protagonistkinje emancipacije u našoj sredini, kaže Jasna Jovanov, odabrala je na osnovu ličnih afiniteta.
- Izbor bi mogao da bude i drugačiji, ali bez njih istorija srpske kulture ne bi mogla da bude napisana - tvrdi autorka izložbe.
Zbog javnog proklamovanja socijalističkih ideja, u drugoj polovini 19. veka, sestre Ninković - Milica, udata Todorović (Novi Sad, 1854 - Kragujevac, 1881) i Anka, udata Anđelković (Novi Sad, 1855 - Beograd, 1923) bile su prinuđene da biraju: da odustanu od političkog rada ili da stanu pred oltar.

Foto: Privatna arhiva
- Odabrale su udaju, ali nisu odustale od političkog angažmana - navodi Jovanovljeva.
U ovom izboru su i dve likovne umetnice koje su stradale u Velikom ratu: renesansna žena i velika slikarka - Nadežda Petrović (Čačak, 1873 - Valjevo,1915) i Danica Jovanović (Beška, 1886 - Petrovaradin, 1914), koja je diplomirala na Ženskoj slikarskoj akademiji u Minhenu i postala prva akademska slikarka iz Beške.
Tu su i i priče o "našoj Eleonori Duze", Milki Marković (Pančevo, 1869 - Novi Sad, 1930), glumici, prevodiocu, rediteljki, koja je umrla zaboravljena, u samoći i siromaštvu, primadoni Sultani Cijuk Savić (Vršac, 1871 - Beograd, 1935), operskoj zvezdi koja je nastupala širom Evrope, Dragi Spasić (Valjevo, 1876 - Beograd, 1938), čuvenoj Koštani, kojoj je lično Bora Stanković uručio lovorov venac.

Foto: Privatna arhiva
Postavka podseća i na Maru Bogdanović Rosandić (Ruma, 1883 - Beograd, 1954), prvu srpsku školovanu fotografkinju, vlasnicu foto-ateljea u Zagrebu i u Beogradu, Zuzanu Medvedjovu (Bački Petrovac, 1897 - Peznik, 1985), koja je posle završene praške Likovne akademije, u Bačkom Petrovcu stvorila umetnički centar.
Među ženama međašima naše kulturne istorije nezaobilazna je jedna od naših najznačajnijih intelektualki i veliiki poznavlac antičke filozofije i književnosti Anica Savić Rebac (Novi Sad, 1892 - Beograd, 1953). Ona je, kako navodi Jovanovljeva, sa trinaest godina prevodila Bajrona, s četrnaest objavljivala pesme u "Brankovom kolu", u Beču započela studije klasične filologije, pa diplomirala u Beogradu, gde je posle Drugog svetskog rata postala redovni profesor Filozofskog fakulteta.

Foto: Privatna arhiva
Izložba će približiti i širokoj javnosti manje poznate biografije Kamile Ile Kofler (Beč, 1911 - Nju Delhi 1955), vajarke, učenice Petra Palavičinija, koja je sa fotoaparatom u rukama proputovala ceo svet i Čehinje Zdenke Živković (Strahi v Blahova, 1921 - Beograd, 2011), koja je čitav život posvetila zaštiti i očuvanju fresko slikarstva u Srbiji. Izbor zaokružuje sećanje na - Ankicu Oprešnik (Vitez, 1919 - Novi Sad, 2005), jednog od osnivača Grafičkog kolektiva, koja je nastupila u jugoslovenskoj selekciji Venecijanskog bijenala 1954. godine. Postavka u Sremskim Karlovcima, koju će pratiti katalog, predavanja i radionice, biće otvorena do 19. juna.

Foto: Privatna arhiva
Borba za prosvećivanje
U PRATEĆEM tekstu izložbe, autorka podseća i na prethodnice svojih heroina, koje su utrle put borbi za ravnporavnost, pre svih Eustahiju Arsić. Ona se početkom 19. veka, u delu "Poleznaja" založila za prosvećivanje i opismenjavanje žena, posebno. A tu su i, po njenim rečima, prva srpska novinarka Julijana Radivojević koja je 1829. uređivala almanah "Talija", prva srpska akademska slikarka Katarina Ivanović, pesnikinja Milica Stojadinović Srpkinja, Ana Feldman, prva žena u Srbiji sa svojom fotografskom radnjom, Julijana Dimitrijević, autorka prve kompozicije za klavir.
Preporučujemo

SLAVNI GOSTI PONOVO U KANU: Najuglednija filmska smotra na svetu biće otvorena večeras
17. 05. 2022. u 11:30

KNjIŽEVNA KRITIKA: Knjiga kulture - Zoran Đerić, "Portret pesnika kao umirućeg lava"
17. 05. 2022. u 13:30

SAMI SEBI BRANIMO SLOBODU: Petar Matović o zbirci "O sadašnjosti i sedativima"
17. 05. 2022. u 15:30

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)