ZALJUBLJENIK U IGRU: U Muzeju pozorišne umetnosti otvorena izložba o Mihailu Miši Janketiću
MUZEJ pozorišne umetnosti Srbije, posle višemesečnih građevinskih radova, juče je ponovo otvorio vrata posetiocima novom izložbom "Mihailo Janketić - Pozorišna posveta", autorke Biljane Ostojić.
Živanović, Tadić i Janketić u predstavi "Kad su cvetale tikve", Foto Promo
Izložbu, koja je podsetnik na pozorišnu biografiju Mihaila Miše Janketića (1938-2019) i prikaz njegovog glumačkog putovanja, otvorila je ministarka kulture Maja Gojković.
- Za podsećanje na Mihaila Mišu Janketića nije važna prigoda, povod, jubilej ili neko posebno značenje. O glumačkoj i pozorišnoj posvećenosti svedoče njegovo trajanje i biografija. Iako nije voleo rezimee, njegov umetnički i životni je impresivan. Između glume i sebe samog postavljao je znak jednakosti, predstavljao se kao lenj čovek koji strašno mnogo radi. Njegov rad odslikavao je njegovu životnu filozofiju, posebno kada je reč o glumi. Jer, kako je govorio, "umetnost se u umetnosti retko događa, a naročito u pozorištu" - ocenila je Biljana Ostojić, autorka izložbe.
Na izložbenim panoima izdvojene su nagrađene predstave i uloge koje su za njega, kritiku i publiku imale posebno značenje. Prikazane su hronološki, kao priče sa naslovom, fotografijama, citatima kritike i Mišinim razmišljanjima. Sastavni deo panoa su i inserti iz njegovih uloga na QR kodovima, kao i izbor iz poezije, koju je tokom cele karijere govorio s posebnim uspehom i ljubavlju.
- Pozorište je uvek bilo njegov prvi izbor, prilika za istraživanje, nova avantura, propovedaonica i u moralnom i u etičkom smislu, odraz sadašnjosti i kad govori o prošlosti. Najviše je voleo uloge koje su ga dopunile ili izmenile, istorijske likove koji su ga namučili, a s kojima je unapredio sebe - zvao ih je "uloge stožeri", prekretnice, nova poglavlja. Verovao je da postoji nekoliko uloga koje obeležavaju njegovo traganje za istinom. Bavio se suštinom i u poslu i u životu. Bio je glumac dobre pozorišne literature, dobre priče - smatra Ostojićeva.
Sa Nenadom jezdićem u "Kralju Betajnove", Foto Promo
Igrao je u skoro svim beogradskim i pozorištima Srbije i Crne Gore, ali je bio i ostao jedan od stubova Jugoslovenskog dramskog. U JDP je odigrao 68 uloga, bio je najmlađi prvak, a kasnije nosilac repertoara. Izložba u Muzeju pozorišne umetnosti svedoči o glumačkim preobrazbama, neprekinutom razvoju kroz uloge u predstavama "Naši sinovi" (Gile), prva veća uloga u naslovu "Prljave ruke", u zabranjenoj predstavi "Kad su cvetale tikve" bio je maestralni Ljuba Vrapče, igrao je Raskoljnikova u "Zločinu i kazni", Stenlija Kovalskog u "Tramvaju zvani želja"... Bio je vojvoda Živojin Mišić, kralj Nikola, knjaz Miloš...
Uprkos popularnosti koju je stekao na televiziji i na filmu, za njega je prvi izbor uvek bilo pozorište:
- Daske su najveća i jedina ljubav glumaca uopšte, sve ostalo je ugodan izlet. Igra u pozorištu je nešto što se ne može zameniti ničim drugim - govorio je Janketić.
Maja Gojković otvorila izložbu, Foto Tanjug
Sloboda se osvaja radom
JANKETIĆ je igrao mnogo i na filmu, televiziji, radiju. Smatrao je da se jedina i prava sloboda osvaja radom. Bio je profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu od 1998. Organizovao je letnju školu glume u svom Tomaševu, gde je provodio leta. Govorio je da za njega ne postoji ništa interesantnije od pozorišta i doma.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
PUTIN GUBI KRIM? U toku je "duboka operacija" - Ukrajina izvodi brz povratak poluostrva nakon 12 godina
ZAPADNI mediji i stručnjaci danima unazad predviđaju da bi se poluostrvo Krim moglo vratiti pod ukrajinsku kontrolu, jer je Ukrajina prekinula ruske linije snabdevanja.
06. 06. 2026. u 08:59 >> 08:59
NEMAČKA HITNO POZVALA RUSIJU: Putine, vreme je...
MINISTAR spoljnih poslova Nemačke, Johan Vadeful, pozvao je ruskog predsednika, Vladimira Putina, da pokrene pregovore o miru u Ukrajini uz učešće Evrope, prenose nemački mediji.
05. 06. 2026. u 09:53
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)