SRBI, ŽRTVE SVOJIH ZABLUDA: Ostao angažovani posmatrač, ali i kritičar politike velikih sila
CENZURISANO i preskočeno o varljivim i teškim godinama krvavog raspada Jugoslavije i gledišta koja nisu smela tada da se javno iznesu, sabrao je Milovan Đilas (1911-1995) u svom dnevniku. Knjiga "Raspad i rat - Dnevnik, 1989-1995) uzdrmala je javnost, iako je poslednju stranicu pisala već malo drhtava ruka pre bezmalo tri decenije.

Foto Vukotić Media
Za kratko vreme rasprodato je prvo izdanje, a izdavačka kuća "Vukotić medija" već štampa novo.
- Kada u januaru 1989. počinje da vodi dnevnik, Đilas ima blizu osamdeset godina i ozbiljno narušeno zdravlje - kaže istoričar dr Veljko Stanić. - Stari revolucionar i disident koji je toliko puta bio u dramatičnim burama istorije oseća da Jugoslaviji predstoje krupni događaji. Ako u njima ne može neposredno da učestvuje, zašto da ne beleži misli i razgovore, da kroz njih proživljava istoriju koja se ubrzava i odvija pred savremenicima. Njegov dnevnik je i hronika ubrzanog propadanja jedne zemlje i sunovrata jednog društva. Pred enigmom vremena i istorije, u njemu se susreću intelektualci i političari, mudri i naivni, ambiciozni i oprezni, nagli i suzdržani, lukavi i dobronamerni. U njemu možemo da pratimo korene jugoslovenske krize, traganje za alternativama, analizu politika njenih glavnih protagonista.
Đilas piše o opštoj dezorijentaciji tih godina, vulkanu očaja i mržnje, beznađu i haosu, neizmernoj bedi, eksploziji međunacionalne mržnje. Nadao se da će umreti s Jugoslavijom, a kasnije zapisuje kako je, nažalost, preživeo njen raspad samo da bi bio svedok krvavog građanskog rata. Razočaran je Đido političkim liderima od Slovenije do Makedonije, posebno srpskim i hrvatskim. Osuđuje "Miloševićevo vlastoljublje" i "Tuđmanove zlokobne koncepcije", ne izostavlja ni Aliju Izetbegovića. Đilas smatra da oni (s)nose najveću odgovornost za događaje koji će ubrzo eskalirati, govori o "zapaljivanju Srba i Hrvata u krv - krv svoju, budući da su u biti ako ne isti, a ono sličan narod" i "vidi i oseća Jugoslovene u bezumnom, besciljnom međusobnom istrebljivanju". Najviše, ipak, tuguje nad srpskom nesrećom. Jedno od njegovih proročanstava je da će Srbi biti najveći gubitnici.

Foto: M. Anđela
- Đilas vidi veliko breme odgovornosti koje nacionalni pokret u Srbiji na sebe preuzima, ali i njegovu političku i društvenu moć - ističe Stanić. - Iako je u bliskoj vezi sa intelektualnim predstavnicima tog pokreta, on ostaje po strani. Njegovo mišljenje se više traži nego što se sluša. Đilasove simpatije su na strani očuvanja Jugoslavije i neophodnih reformi.
Predvideo je Đilas da će Zapad pomoći antisrpsku koaliciju, da će se rat proširiti na Bosnu i Hercegovinu, da će se Srbiji osvetiti pogrešna politika koje su komunističke vlasti godinama vodile na Kosovu i da će drugi uređivati odnose između Južnih Slovena, jer će oni biti nemoćni.
- S obzirom na njegove godine, malo je verovatno da je priželjkivao neku ulogu - smatra Stanić. - Ali, takođe nije verovatno ni da bi čovek njegove duhovne konstitucije, u stalnom pokretu i razmišljanju, odbio ulogu posrednika i pregovarača za okončanje jugoslovenske krize da mu je ona bila ponuđena. Čest sagovornik diplomata, što ipak nije bio slučaj u njegovim disidentskim godinama, Đilas je ostao angažovani posmatrač, ali neretko i kritičar politike velikih sila.

Foto: M. Anđela
Navodi Đido sa kim se družio, diskutovao, kome je dao intervju i šta je mislio o kom političaru. Piše o Šuvaru, Momiru Bulatoviću, interpretira razgovore sa Dobricom Ćosićem, Borislavom Mihajlovićem Mihizom, Milovanom Danojlićem, Dragoljubom Mićunovićem, Ljubom Tadićem, Latinkom Perović, Mirkom Kovačem... Najviše piše o Matiji Bećkoviću sa kojim se, uprkos različitim stavovima o politici, gotovo svakodnevno družio. O njemu je 28. marta 1992. napisao:
- Matija krvoprolića u BiH doživljava, sada, s nekim bolnim, rezigniranim mirom. Mada, svakako, najviše žali Srbe, istovremeno vidi ludost tamošnjeg ratovanja. Rekao sam mu: Ako dođe do velikog rata tamo, svršiće se tako da će svak ostati na svome: krvavljenje bez rezultata... Rekao sam Matiji da pišem dnevnik i da u njemu ima svašta o njemu. Zaboravio je da mi je on dao sugestiju da vodim dnevnik... Naši odnosi su bliski, ali nekako uozbiljeni - zbog tragičnih prilika oko nas. Pričali smo o Krleži: slažemo se da je to moćna rušilačka retorika, ali bez mnogo beletristike. Pomenuo sam Mihizovu ocenu: Krleža je dao žal i nesreću malog naroda na periferiji evropske civilizacije.
UNIŠTENI RUKOPISI
- MNOGI Đidovi rukopisi imali su tužnu sudbinu - napisao je Đilasov sin Aleksa (na slici) u predgovoru. - Popisivani su i zadržavani, zaplenjivani i gubljeni, nestajali bez traga, spaljivani, cepani, bacani. Režimi i policije, robije i ratovanja, neodgovorni prijatelji i uplašena rodbina - sve se urotilo protiv njih. A, ponekad su stradali i od ruke svog autora. Česte žrtve su bili dnevnici i dnevničke beleške, pisma i literarna dela nadahnuta stvarnim događajima. Nestajalo je sve ono što je Đido želeo da ostane zapamćeno. I sudbina "Dnevnika 1989-1995" bila je neizvesna. Glavna opasnost pretila mu je od onoga koji ga je vodio. U maju 1994. godine, odluku o sudbini dnevnika prepustio je meni. Nije mu bilo teško da pogodi kako ću postupiti.
Preporučujemo

SPOMENIK ŽRTVAMA I OPOMENA: Predstavljena knjiga o etničkom čišćenju srba u Tuzli
18. 06. 2022. u 10:33

UPUTSTVO ZA ČITANjE MIHIZA: U Matici srpskoj predstavljena knjiga Dr Vladana Bajčete
14. 06. 2022. u 17:05

"ŽENA OD MARCIPANA": U Paraćinu sutra promocija knjige Saše Milovanović
09. 06. 2022. u 13:03

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (2)