JELENA, ISIDORA I DESANKA NA EVROPSKOM PUTU: Tri naše književnice i njihovo nasleđe predstavljene su na "Ženskoj književnoj ruti"
JOŠ jedna kulturna ruta, od blizu pedeset koliko ih je do sada proklamovao Savet Evrope, prolaziće našom zemljom: posle "Puteva industrijskog nasleđa", "Puteva romaničke arhitekture", "Puteva rimskih imperatora" i "Dunavskog puta vina", rute secesije i kulturno značajnih grobalja Evrope, naše nasleđe biće vidljivo i na "Ženskoj književnoj ruti".
Foto: Arhiva
Na tom putu, koji će podsetiti na važna mesta u životu i stvaralaštvu 14 žena iz sedam slovenskih zemalja, čija su dela nastajala i 19. i 20. veku, biće uključene i znamenitosti vezane za Desanku Maksimović, Isidoru Sekulić i Jelenu Dimitrijević.
Pred Savet Evrope sa ovim predlogom izašla je organizacija "Ženska književna ruta", formirana još pre pet godina, na inicijativu Foruma slovenskih kultura, čiji je Srbija član. U programskom savetu "Ženske književne rute" je i Mladen Vesković, viši savetnik za međunarodnu saradnju u oblasti jezičke kulture i književnog stvaralaštva, pri našem ministarstvu kulture i informisanja, a u naučnom savetu profesor dr Biljana Dojčinović sa Filološkog fakulteta u Beogradu.
Foto: Arhiva
Predlog da se upravo ove tri književnice nađu na listi najuglednijih žena koje su pisale slovenskim jezicima, potekao je 2019, od Filozofskog fakulteta i projekta "Knjiženstvo", kao i tadašnjeg direktora zadužbine "Desanka Maksaimović", dr Bojana Đorđevića.
- Isidora i Desanka, su se, nekako podrazumevale, ali su upravo iz "Knjiženstva", insistirali da se kao treća tu nađe i Dimitrijevićeva, putopisac, romanopisac, poliglota, dobrotvorka i svetska putnica, koja je prvu knjigu pesama objavila 1894. godine - kaže Dojčinovićeva.
Foto: Arhiva
Kako je za "Novosti" otkrila sagovornica, uskoro će biti otvorena i izložba posvećena ovim znamenitim ličnostima naše literature u Narodnoj biblioteci Srbije, instituciji koja je, takođe, učesnik ovog projekta.
A kako se može saznati od "Ženske književne rute", taj projekat se ne fokusira samo na značajnim mestima koja su obeležila živote ovih autorki, već njihovo delo stavlja u širi društveni i istorijski kontekst, istražujući i mapirajući njihovo prisustvo u kulturi sećanja. Na ovim rutama će, kako ističu, posetioci moći da otkriju istinske, ali i zamišljene, literarne prostore, što će doprineti bogatstvu evropske lingvističke, književne i kreativne raznolikosti.
Tako su se na listi 14 odabranih našle i ruske poetske gromade Ana Ahmatova i Marina Cvetajeva, kao i Zinaida Gipijus, koja je uz poeziju pisala i romane, dramska dela, književne kritike, memoare. Na ruti je i prva crnogorska zubarka, doktor nauka, i prvi prevodilac "Gorskog vijenca" na francuski - Divna Veković. Po jednu predstavnicu imaju Bugari, prvu damu njihove književnosti, pesnikinju Jelisavetu Bagrjanu, i Poljaci - proznog pisca, prevodioca i knjiženog kritičara - Mariju Konopnicku.
Pesnikinje Lili Novi i Ljupka Šorli, kao i dramski pisac, prevodilac, novinarka i feministkinja Zofka Kveder, predstavice su Slovenije, a susedne Hrvatske - Ivana Brlić Mažuranić i Marija Jurić Zagorka.
ZNAČAJNI DATUMI
ZA SVAKU od autorki će, kako tvrde u "Ženskoj književnoj ruti", biti organizovana različita događanja, od predavanja, performansa, edukativnih radionica, izložbi, a posebno će biti obeležavani njihovi rođendani i Međunarodni dan žena. Ovoj organizaciji koja sarađuje sa 16 institucija iz pet zemalja, zvanično će priznanje SE, biti uručeno u oktobru na Kritu, tokom 11. Savetodavnog foruma kuturnih ruta Saveta Evrope.
VENECUELA POSLE AGRESIJE: Tramp šalje Madura u logor Gvantanamo, preti mu smrna kazna; Rodriges prkosi Trampu (FOTO/VIDEO)
U GLAVNOM gradu Venecuele, Karakasu, odjeknule su eksplozije, a grad su u niskom letu nadletali avioni, javljaju svetski mediji. Američki predsedik Donald Tramp objavio je da je predsednik Venecuele Nikolas Maduro uhvaćen zajedno sa suprugom i prebačen iz zemlje.
03. 01. 2026. u 07:45 >> 22:46
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
U VENECUELI 4.000 HRVATA : Strah, svuda tišina puna tenzije
U VENECUELI živi 4.000 osoba hrvatskog porekla koje posle noćašnjeg američkog napada na glavni grad Karakas, zatvorene u kućama, čekaju dalji razvoj događaja, rekla je u subotu Hini predstavnica hrvatske zajednice u toj južnoameričkoj zemlji.
03. 01. 2026. u 18:47
Komentari (0)