JELENA, ISIDORA I DESANKA NA EVROPSKOM PUTU: Tri naše književnice i njihovo nasleđe predstavljene su na "Ženskoj književnoj ruti"
JOŠ jedna kulturna ruta, od blizu pedeset koliko ih je do sada proklamovao Savet Evrope, prolaziće našom zemljom: posle "Puteva industrijskog nasleđa", "Puteva romaničke arhitekture", "Puteva rimskih imperatora" i "Dunavskog puta vina", rute secesije i kulturno značajnih grobalja Evrope, naše nasleđe biće vidljivo i na "Ženskoj književnoj ruti".
Foto: Arhiva
Na tom putu, koji će podsetiti na važna mesta u životu i stvaralaštvu 14 žena iz sedam slovenskih zemalja, čija su dela nastajala i 19. i 20. veku, biće uključene i znamenitosti vezane za Desanku Maksimović, Isidoru Sekulić i Jelenu Dimitrijević.
Pred Savet Evrope sa ovim predlogom izašla je organizacija "Ženska književna ruta", formirana još pre pet godina, na inicijativu Foruma slovenskih kultura, čiji je Srbija član. U programskom savetu "Ženske književne rute" je i Mladen Vesković, viši savetnik za međunarodnu saradnju u oblasti jezičke kulture i književnog stvaralaštva, pri našem ministarstvu kulture i informisanja, a u naučnom savetu profesor dr Biljana Dojčinović sa Filološkog fakulteta u Beogradu.
Foto: Arhiva
Predlog da se upravo ove tri književnice nađu na listi najuglednijih žena koje su pisale slovenskim jezicima, potekao je 2019, od Filozofskog fakulteta i projekta "Knjiženstvo", kao i tadašnjeg direktora zadužbine "Desanka Maksaimović", dr Bojana Đorđevića.
- Isidora i Desanka, su se, nekako podrazumevale, ali su upravo iz "Knjiženstva", insistirali da se kao treća tu nađe i Dimitrijevićeva, putopisac, romanopisac, poliglota, dobrotvorka i svetska putnica, koja je prvu knjigu pesama objavila 1894. godine - kaže Dojčinovićeva.
Foto: Arhiva
Kako je za "Novosti" otkrila sagovornica, uskoro će biti otvorena i izložba posvećena ovim znamenitim ličnostima naše literature u Narodnoj biblioteci Srbije, instituciji koja je, takođe, učesnik ovog projekta.
A kako se može saznati od "Ženske književne rute", taj projekat se ne fokusira samo na značajnim mestima koja su obeležila živote ovih autorki, već njihovo delo stavlja u širi društveni i istorijski kontekst, istražujući i mapirajući njihovo prisustvo u kulturi sećanja. Na ovim rutama će, kako ističu, posetioci moći da otkriju istinske, ali i zamišljene, literarne prostore, što će doprineti bogatstvu evropske lingvističke, književne i kreativne raznolikosti.
Tako su se na listi 14 odabranih našle i ruske poetske gromade Ana Ahmatova i Marina Cvetajeva, kao i Zinaida Gipijus, koja je uz poeziju pisala i romane, dramska dela, književne kritike, memoare. Na ruti je i prva crnogorska zubarka, doktor nauka, i prvi prevodilac "Gorskog vijenca" na francuski - Divna Veković. Po jednu predstavnicu imaju Bugari, prvu damu njihove književnosti, pesnikinju Jelisavetu Bagrjanu, i Poljaci - proznog pisca, prevodioca i knjiženog kritičara - Mariju Konopnicku.
Pesnikinje Lili Novi i Ljupka Šorli, kao i dramski pisac, prevodilac, novinarka i feministkinja Zofka Kveder, predstavice su Slovenije, a susedne Hrvatske - Ivana Brlić Mažuranić i Marija Jurić Zagorka.
ZNAČAJNI DATUMI
ZA SVAKU od autorki će, kako tvrde u "Ženskoj književnoj ruti", biti organizovana različita događanja, od predavanja, performansa, edukativnih radionica, izložbi, a posebno će biti obeležavani njihovi rođendani i Međunarodni dan žena. Ovoj organizaciji koja sarađuje sa 16 institucija iz pet zemalja, zvanično će priznanje SE, biti uručeno u oktobru na Kritu, tokom 11. Savetodavnog foruma kuturnih ruta Saveta Evrope.
KATASTROFA U VAŠINGTONU: Tramp odobrio vanredno stanje
AMERIČKI predsednik Donald Tramp odobrio je deklaraciju vanrednog stanja za Vašington kako bi savezne vlasti pomogle pri sanaciji kanalizacione katastrofe koja je počela prošlog meseca.
22. 02. 2026. u 13:41
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
POREKLO VASILIJA KOSTOVA: Rođen u Beogradu, ali njegovi roditelji NISU odatle - slave Svetog Luku
VASILIJE Kostov odavno više nije samo mlada nada Crvene zvezde. Nikako! On je jedan od motora i pokretača crveno-bele čete, a to pokazuju i golovi koje daje na velikim mečevima.
22. 02. 2026. u 18:50
Komentari (0)