LEGAT SLIKARA NAŠE BAŠTINE: Sinovi slikara, istoričara umetnosti i putopisca Milutina Dedića poklonili očevu zaostavštinu "Adligatu"
DESET hiljada stranica dnevnika ispunjenih zapisima sa 4.000 portreta i 3.000 crteža, venecijanska komoda iz 18. veka, kolekcija ogromnih davno patiniranih ključeva starih i po više vekova, nagrade i diplome, stotine knjiga, mnogo arhivske građe - sve to je stalo u legat srpskog slikara, istoričara umetnosti i putopisca Milutina Dedića (1935 - 2021). Legat su njegovi sinovi Filip i Luka poklonilu Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju "Adligat".
Milutin Dedić, Foto I. Marinković
Među pedesetak umetničkih slika na kojima se najčešće pojavljuju vodenice, Hilandar, morski motivi, najviše je Dedićevih. Tu je i dragocena antička posuda sa skamenjenim naslagama hrane starim hiljade godina. Ova zaostavština na slikovit način dočarava neuobičajen, težak ali zanimljiv umetnički i boemski Dedićev životni put.
Rođeni brat pevača Arsena Dedića, život je posvetio oslikavanju Hilandara i drugih srpskih manastira, kao i našem zaboravljenom etno-nasleđu, naročito vodenica. Govorio je kako se kao dete sa porodicom tokom bombardovanja u Drugom svetskom ratu sakrivao u vodenici i otad njome ostao očaran. Često je slikao i okeansku pučinu, spomenike i krajolike u Srbiji, rodnom Šibeniku, širom Dalmacije i Jugoslavije. Autor je i brojnih putopisa, kao i više knjiga. Krajputaši su mu bili omiljena inspiracija, a Skadarlija najdraži dom.
Foto Adligatligat
Foto Adligatligat
Dedić je stvarao umetnost u svakom trenutku kada nije morao na drugi način da zarađuje za hleb ili da spava. Za života je promenio pregršt zanimanja, ali je uvek umetnost bila vezivno tkivo njegovog života. Jedno vreme je radio kao učitelj u Dalmaciji, zatim odlazi u vojsku u Zadar, u Školu rezervnih oficira, gde upoznaje Gojka Subotića, našeg akademika, koji će ga i pogurati ka slikarstvu. Krajem pedesetih godina stiže u Srbiju i završava istoriju umetnosti. Samo za prvih nekoliko godina studentskog života od 1957, Dedić je promenio čak 15 stanova, i ostavio zapise i crteže o podstanarskom životu, ali i srpskoj kulturnoj baštini.
ARSEN BRATU
ARSEN Dedić napisao je svojevrsnu odu Milutinu, pesmu "Moj brat". Pre više od pet decenija pevao je Arsen:
"Ko zna gdje si, na kojem od mora
da li sam ili negdje ko i mi imaš dom
uvijek voljan da daš sve ni za šta..."
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)