SRBIJA JE JEDINA SLOBODNA DRŽAVA U EVROPI: Ruski pisac Zahar Prilepin o srpskom izdanju biografske knjige "Jesenjin"
POŠTO sam na 14 sankcionih spiskova (apsolutni rekord u ruskoj književnosti), moje knjige u prevodu na strane jezike u Evropi objavljuju se samo u najnezavisnijim (ozloglašenim) zemljama.
Foto N. Skenderija
Eto, to je Srbija, na primer. Za sada u Evropi nema drugih slobodnih država. Tek što je objavljen prevod na srpski jezik moje knjige "Jesenjin. Obećavajući susret". Ako je još niste pročitali na ruskom, zaista ste propustili nešto najvažnije o Jesenjinu. Kada je pročitate, priznaćete i sami.
Ovim rečima oglasio se znameniti ruski pisac Zahar Prilepin, reagujući na vest da je u Srbiji objavljena njegova kapitalna biografija velikog pesnika Sergeja Jesenjina, u izdanju "Službenog glasnika", na 850 stranica, kao rezultat prevodilačkog poduhvata Radmile Mečanin. Prilepin je na svom blogu, uz navedeni tekst, postavio i nekoliko fotografija našeg izdanja.
U Rusiji se knjiga "Jesenjin. Obećavajući susret" pojavila 2020. godine, vrlo brzo je rasprodato 30.000 primeraka, i objavljeno je drugo izdanje.
- Prilepin je čitavog života sakupljao sve što je u vezi sa životom njegovih omiljenih pisaca - otkrila je Radmila Mečanin opisujući, za "Novosti", rad na prevođenju ovog kapitalnog dela i dodala: - O Jesenjinu je pronašao 600 potpuno nepoznatih artefakata, među kojima je i 20 fotografija, i sve poklonio Muzeju Sergeja Jesenjina, koji je sam obnovio i otvorio. Tome je prethodila i teška borba sa oligarsima koji su zaposeli pitominu Jesenjinovog Konstantinova, za pomoć se obraćao predsedniku RF, a zatim je osnovao pokret za očuvanje baštine znamenitih ljudi širom države.
Biografija kao žanr, po njenim rečima, ima vekovnu tradiciju u Rusiji, podrazumeva ozbiljan istraživački rad, proveru podataka, naučni aparat, poznavanje svake sitnice iz života, literaturu. Poštujući hronologiju, Prilepin nas vodi od dana kad su roditelji buduću majku velikog pesnika izveli iz zaključanog podruma (volela je drugog, ugovoreni brak) i odveli pred oltar, ranog hodočašća sa bakom po manastirima, preko školskih pisama i prvih stihova...
Preporučujemo
RADE TANASIJEVIĆ, DOBITNIK "ŽIČKE HRISOVULjE“: Ne smeta mi kad kažu da sam pesnik sela
21. 08. 2022. u 14:00
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)