ISTORIJA POD ŠATORIMA: U kragujevačkoj "Rimi" predstavljeni radovi Radoša Antonijevića
NAŠ ugledni vajar, profesor i dekan Fakulteta likovnih umetnosti Radoš Antonijević, četiri puta uzastopno nije predstavljao Srbiju na Bijenalu u Veneciji, iako je od 2015. do 2022. učestvovao na svim konkursima za postavku u našem nacionalnom paviljonu u Đardinima.
Foto I. Marinković
U Galeriji "Rima" u Kragujevcu, od četvrtka uveče, zato predstavlja makete, skice, digitalne modele i skulpture, koje su činile projekte namenjene najvećoj likovnoj smotri na svetu.
Izložba nazvana "Veneciji s ljubavlju", donosi tako njegov "Kosovski ciklus - 101 godina posle" iz 2015, kao i projekte: "Na svome mestu stajati" (2017), "O koristi i šteti istorije za život" (2019) i "Dostojni sreće" (2022).
- Svaki projekat za polaznu tačku uzima forme koje vizuelizuju pažljivo odabrane ideje i mesta iz prošlosti, koje su prevazišle aktuelnost u svojim savremenostima i postale prepoznatljivi prostori istorijskog iskustva - piše u katalogu dr Ana Ereš, istoričarka umetnosti.
U projektu "Kosovski ciklus - 101 godina posle", Antonijević od šatorskog platna pravi Meštrovićev "Vidovdanski hram" ("nerealizovanu formu monumentalizacije ideje o zajedništvu i istorijskoj težnji južnoslovenskih naroda za oslobođenjem"), manastir Visoke Dečane ("upečatljivu formu srpske srednjovekovne tradicije u susretu sa vizantijskim i romaničkim kulturnim prostorima"), i Muzej savremene umetnosti u Beogradu ("koji realizuje ideju o modernističkoj i socijalističkoj emancipaciji jugoslovenskog kulturnog prostora"). Šator Meštrovićevog "Vidovdanskog hrama" deo je rada "O koristi i šteti istorije za život", u kome ga stavlja u dijaloški odnos sa glinenim poprsjem Josipa Broza Tita, konfrontirajući dva spomenika, dve jugoslovenske ideologije, sa namerom da budu postavljeni u paviljonu koji je nekada pripadao Jugoslaviji.
Treći rad sa kojim je konkurisao za Bijenale, "Na svome mestu stajati", mapira geografski i istorijski prostor omeđen planinama Olimp, Sinajska gora i Ararat i tvori, kako primećuje Erešova, krhku simboličku topografiju kolevke evropske i hrišćanske civilizacije, ali i savremeni horizont vojnih konflikata i nezaustavljive migracija stanovništva - opet u materijalu i formatu šatora. I "Dostojni sreće" podrazumevaju jedan - monumentalni šator. Ali, ovoga puta je izveden prema arhitekturi venecijanske, barokne crkve Santa Marija dela Salute. Nasparam ovog čuvenog zdanja iz prve polovine 17. veka, postavio je skulpturu - scenu atentata na američkog predsednika Džona F. Kenedija u Dalasu, odnosno trenutak kada se njegova supruga Žaklina uspinje na zadnji deo automobila pokušavajući da izbegne smrt.
- Poput skulpture, život teži da izmakne prolaznosti - objašnjava Ana Ereš.
- Radoš Antonijević skulptorskim postupkom rematerijalizacije objekata i obrisa iz prošlosti destabilizuje mogućnost njihove monumentalizacije u formi istorije. To čini s ljubavlju prema skulpturi koja uvek pronađe načine da se ostvari kao događaj koji oblikuje nove temporalnosti.
VODIČ KROZ FENOMENE
SAMOSTALNO se Radoš Antonijević (1969) predstavio u Salonu MSU i muzejima savremene umetnosti u Banjaluci i Novom Sadu. Izlagao je i u Nacionalnom muzeju savremene umetnosti u Bukureštu, na Štajerskoj jeseni u Gracu, i tri puta na Oktobarskim salonima u Beogradu. Njegove skulpture nalaze se u brojnim javnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu, a na FLU je doktorirao sa temom "Korektivi oblika - vodič kroz skulptorske fenomene".
Preporučujemo
VUČIĆ RASTURIO MILANOVIĆA! Predsednik Srbije ga razmontirao u paramparčad
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da podržava odluku predsednika Hrvatske Zorana Milanovića da otkaže skup Brdo Brioni u maju jer mu, kako je istakao, tamo nije mesto, kao i da mu je mnogo važnije da ode i položi cvet u Jasenovcu.
30. 03. 2026. u 18:31 >> 18:44
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
VILIJAM MONTGOMERI: "Kad smo bombardovali Srbiju, nismo imali dozvolu za prelet preko Hrvatske - Tuđman nije znao! Podela KiM jedini izlaz"
NEDAVNO je obeležena 27. godišnjica od početka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju.
30. 03. 2026. u 20:11
Komentari (0)