SAČUVAO VELIKU POSVEĆENOST REČIMA: U atrijumu Narodne biblioteke Srbije predstavljena sabrana dela akademika Mira Vuksanovića
PRVO kolo Sabranih dela akademika Mira Vuksanovića, u izdanju "Lagune", u kojem su, u devet tomova, romani, pripovetke, poeme, zapisi, putopisi, predstavljeno je juče u atrijumu Narodne biblioteke Srbije.

Foto D. Milovanović
Uz napomenu da delo ovog autora predstavlja sam vrh savremene srpske književnosti, Selimir Radulović, upravnik Biblioteke Matice srpske, je rekao:
- Kruna Vuksanovićevog književnog rada je semolj trilogija o gori, zemlji i jeziku. Ovi azbučni romani, objavljeni u prvom desetleću 21. veka, ustalasali su srpsku književnu scenu. Ispisujući knjige, u kojima je sačuvao životno i jezičko iskustvo koje je poneo iz zavičaja (durmitorsko-moračkog kraja), Vuksanović je, kao niko pre njega i posle njega, overio da je voda na izvorima Vukovog jezika još uvek lekovita. Svaki deo semoljske trilogije ima svoje individualno obeležje, saglasno tome, funkcioniše kao mala ili veća celina (kao pesma, legenda, kratka priča, pesma u prozi) i svaki deo, punoćom i raznolikošću semantičkih nizova, obasjava put ka velikoj (usloženoj) romanesknoj formi.

Foto D. Milovanović
Svojim delima Vuksanović je obuhvatio prostore od Šar-planine do Sombora, nazvavši sve stvari svojim pravim imenima, pri čemu je različitim govorima sačuvao veliku posvećenost rečima, istakao je Vladimir Pištalo, upravnik Narodne biblioteke Srbije.
- Izrastao iz samog bića ove kulture, Vuksanović joj je to vratio ugradivši sebe u nju. Opčinjava njegova veština sa rečima, on je dostojanstvenik koji zna sve tajne književnosti, posebno kako se od mozaičnosti stiže do metaforičnosti - rekao je Aleksandar Jerkov, direktor UB "Svetozar Marković".
Napominjući da je planinski svet u kojem je rođen, kome se stalno vraća, kao i njegov govor, pokušao da na literarni način što vernije unese kao novinu u srpsku kulturu, Vuksanović je istakao:

Foto D. Milovanović
- Pomenutog sveta više nema, ostali su odjeci, sećanja i zapisi u knjigama. Ali, uvek će biti ljudi koje će zanimati gde smo bili, odakle smo krenuli, šta smo usput izgubili ili dobili. Književnost je zbirno iskustvo naroda, i to ne samo kao znanje šta je nekad bilo no i kao orijentir za dalji put. Sada je uvek tri vremena u isti mah. U književnosti je to očigledno. Odatle se uči. Zato je čitanje posao višeg reda i smisla, pobeda praznine u nama i oko nas.
NAUK ZA SVA KOLENA
"SEMOLj gora", "Semolj zemlja" i "Semolj ljudi" nisu samo obogatili književne i jezičke obrasce prošlog i našeg vremena, nego su ih sačuvali i za neko buduće vreme, naglasio je Radulović i dodao:
- Ono što je, u bitnome, omeđilo njegove životvorne i suštinotvorne sile jeste nauk, za sva kolena i kolena, da je svet neophodno gledati očima vlastite kulture i vlastitog jezika.
BONUS - NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI
Preporučujemo

SEĆANjA NA KAMENI PRESTO: Objavljena knjiga memoarske proze Manojla Manja Vukotića
31. 10. 2022. u 11:23

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)