DOK TRAJE PRIČA, TRAJE I ŽIVOT: Sa okruglog stola u Srpskoj književnoj zadruzi o najboljem romanu godine "Nebo, tako duboko" Vesne Kapor
O ROMANU "Nebo, tako duboko" Vesne Kapor, ovenčanim prestižnom nagradom "Meša Selimović" za najbolju knjigu u 2021, razgovaralo se za jučerašnjim okruglim stolom u SKZ.

Babić, Aleksić, Kaporova i Lakićević, Foto M. Zavišić
Stvarnosni predložak za ovu knjigu je bolest i smrt 19-godišnje devojke Tare u zimu 2019.
Podsećajući da se roman sastoji od kratkih zapisa-pisama koji su ispričani sa više tačaka gledišta, Milan Aleksić je rekao da je jedna od njegovih poruka - dok traje priča, traje i život.
- Svaki od nekoliko pripovedača, sa svoje tačke gledišta daje jedan ugao ovoj priči o gubitku i bolu. Na samom početku nalazi se zapis Tare Senice, a zatim se pojavljuju glasovi: pripovedača, čije su reči i grafički naglašene, Tarine majke Mire, oca Dekija i Tarinog bivšeg momka. Svako osvetljava jednu stranu priče i svi su usmereni na dešavanja koja prate Tarinu bolest, odlazak u bolnicu iz koje više neće izaći.
Prema rečima Jane Aleksić, posredi je oblik lirskog romana koji u sebi sadrži i oblik molitve:
- Na mikroplanu oblik tuzi daju motivi vezani za Tarin stil života, osobine i navike, koje određuju identitetske i karakterne kvalitete odsutne junakinje, predočene kao izuzetno biće, ali, istovremeno, uposebljuju opšteljudsko osećanje kao što je tuga i zato prepoznajemo oblik tužbalice, ispovesti, kao i lirske vokacije, ali i prelazni oblik, signaliziran u podnaslovu "Pisma za Taru".

Prilikom uručenja "Meše", Foto Z. Jovanović
Roman predstavlja mozaik unutrašnjih monologa Tarinih bližnjih intoniranih kao pisma poslata na onaj svet, istakao je Duško Babić i dodao:
- Smenjuju se glasovi njenih roditelja, mladića sa kojima se zabavljala, sveštenika i naratora. Iz različitih pripovedačkih perspektiva pred nama se sastavlja priča o lepoti i tragici prekinute mladosti, o bolu koji je ostao u svakom od njih nakon rastanka. U romanu autorka u žižu umetničkog čina vraća čoveka i tajnu ljudske duše, odbacujući hladne intelektualističke konstrukte postmodernih pripovedačkih tehnika. Ako ne može da popravi svet književnost, može i mora da se obrati čoveku i čovečnosti. Ovaj roman doseže do tog cilja.
Ova knjiga predstavlja obimno i neveliko, a po mnogim aspektima zavodljivo i zadivljujuće delo, počev od tematsko-motivskog, preko žanrovskog do stilističkog aspekta, rekla je Željka Pržulj i dodala:
- Lirsko-ispovedni ton pripovedanja postignut je pripovedanjem u drugom licu jednine karakterističnom za formu pisca. Retko zastupljen u stvaralaštvu ima funkciju da uvede čitaoca u zbivanje približavajući ga pripovedaču i junacima, doprinoseći osećaju bliskosti. S druge strane, stvarajući iluziju usmenog pripovedanja na način što je usmereno prema sagovorniku, najčešće neprisutnom. Tako se stvara iluzija razgovora sa Tarom, naglašava se njeno prisustvo u priči.

Foto Promo
Dajući pomnu analizu jezika kojim je roman napisan, Miloš Kovačević je ukazao na funkciju i značenja kratkih rečenica, od deset najviše dvanaest reči, jer se samo na taj način moglo iskazati ono što je u knjizi bitno, a to je veliki bol.
Prema mišljenju Marije Jeftimijević Mihailović ovaj roman se na izvestan način opire tendencijama savremenog romana:
- U središte lirsko-refleksivnog sveta stavlja ljudsku dušu koja je zbog smrti jedinog deteta rastočena između neprestane potrebe da se živim sećanjem na trenutke radosti održi nekakva iluzija da fizička smrt nije i konačna, i pitanja o smislu čovekovog kratkotrajnog boravka na zemlji.
UKRADENA LEPOTA
- U ROMANU je reč o ukradenoj lepoti, o enormnoj ljubavi za najbližeg i o pitanju kako pobediti ponovnu bol kad vam nebo propadne u zemlju, a bol obuzme ceo vaš mikrokosmos - rekla je Danica Andrejević.
- Nakon pročitane knjige, pomalja se saznanje da iskustveno postaje univerzalna istina ljudske esencije i egzistencije. Tako ličan, a tako univerzalan, ovaj romaneskni rekvijem je dat našoj književnosti, ali je autorki dato da ga ispriča. Tako je nastala bolna priča i ispričani bol one koja hoda tamom, a tama je ne obuzima.

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)