BATINE STRASTI I TRAGANJA ZA SLOBODOM: Izašla monografija u čast slikara Milorada Mihailovića
- JA sam od one vrste ljudi koji nemaju druge vlasti sem sopstvene savesti i potrebe za slobodom - govorio je veliki srpski slikar Milorad Bata Mihailović (1923-2011).
Njemu u čast, povodom veka od rođenja, upravo se pojavila monografija na više od 300 stranica, u izdanju Galerije "Rima", a već sledećeg utorka uslediće velika retrospektiva u Galeriji SANU.
- Prvi put je u jednoj knjizi stvaralaštvo Bate Mihailovića predstavljeno onako kako on to odavno zaslužuje - ističe Aleksandar Milojević, osnivač i vlasnik "Rime", kojoj je ovo 13. luksuzno izdanje posvećeno značajnim domaćim likovnim autorima. - Nastajala je više od dve godine, u njoj su tekstovi profesora Lidije Merenik i Ješe Denegrija i istoričarke umetnosti Marije S. Đorđević. Reč je o novim, namenski pisanim, uvidima u Mihajlovićev opus.
Početku njegovog stvaralaštva vezanu za rano, posleratno slikarstvo i Zadarsku grupu, do odlaska u Pariz, 1952. godine, obradila je profesorka Merenik. U tom periodu, kaže sagovornik, javljaju se i prvi amblematski radovi poput "Srbije sa bikom", "Procesije na Korčuli", "Autoportreta sa šeširom"...
Podsećajući na Mihailovićevu korespodenciju sa Dejanom Medakovićem, gde u jednom pismu slikar tvrdi: "Nije dovoljno imati strast, treba imati dah za strast...", Merenikova objašnjava:
Moć naših ikona
MI smo od Vizantije nasledili jednu nedorečenost, izvesnu mistiku, atak na osećanja. Naše ikone i freske uvek sadrže u sebi moć da nas uvedu u jedno duhovno stanje pre nego što nam ma šta kažu. Ta mistika, koju ne mogu tačno da definišem, u stvari je - zlatna podloga, treća dimenzija naših fresaka. A takva treća dimenzija je ono što nas razlikuje od nordijskih ekspresionista, majstora karnevala, od savršenih flamanskih pejzažista, od govorljivih Francuza - ispričao je Mihailović u jednom intervjuu.
- I nije ta strast samo opijenost prizorom, idejom, svetlošću/tamom, bojom, već u velikoj meri izvrsnost učitavanja tih strasti u jednu sasvim modernu sliku, u njenu samosvojnu kompoziciju, u njeno autonomno postojanje za sebe.
Peta saradnja sa SANU
OD SLIKAREVE smrti do sada, jedino je Galerija "Rima" izlagala njegova dela - dva puta u Kragujevcu, jednom u Beogradu i jednom u kulturnom centru "Gradac", u Raškoj, gde je voleo da provodi leta. Inače, Mihailovićeva izložba biće peti projekat koji "Rima" realizuje zajedno sa SANU. Započeli su izložbom pastela Ljubice Cuce Sokić, a usledile su postavke Jože Ciuhe, Đorđa Ivačkovića i Marka Čelebonovića.
Dela nastala u francuskoj prestonici, kojima je stekao veliki uspeh i ugled, predmet su Denegrijevog teksta, koji se bavi i time šta je Mihailović, u likovnom smislu, odneo u Pariz, odnosno šta je tamo dobio.
- U središnjim pariskim godinama, u poslednjem periodu života i u sve učestalijim beogradskim povratcima, Mihailović je bio zaokupljen sledećom sopstvenom dilemom: kako koristeći se tekovinama emancipovanog evropskog likovnog jezika, poput lirske apstrakcije, uvoditi i sačuvati ikoničke podatke i duhovna značenja za koja je smatrao da proizlaze iz drevnog domaćeg kulturnog i umetničkog nasleđa. Ova dilema dovodila ga je do gotovo nerazrešivih razmera i ostavila bez konačnih i optimalnih odgovora, ali već samo njeno pokretanje ispunilo je Mihailovićev zreli pariski slikarski opus izazovom dostojnim jedne celokupne umetničke egzistencije.
Brodom do Njujorka
KADA su prvi put Bata i njegova supruga Ljubinka krenuli u Njujork, 1962. godine, putovali su pet dana brodom.
- U ovom gradu, u kome je boravio još dva puta, nastali su neki dosta važni radovi, a čitav jedan segment izložbe u SANU, sa tri kapitalna rada, posvećen je Mihailovićevoj vezi sa Velikom jabukom - otkriva Milojević. - Tokom prvog od četiri boravka u Njujorku, bio je gost Bogoljuba Boba Jovanovića. Kod njega je postojala želja da se tamo nastani, koju nikada nije ostvario.
U širokom spektru žanrova, motiva i eksperimenta, u Mihajlovićevom slikarstvu, Marija S. Đorđević, izdvaja dva velika opusa: gradskih i apstraktnih pejzaža.
- Apstraktni pejzaži iz najznačajnije epohe njegovog stvaralaštva reflektuju potrebu umetnika da se prilagodi aktuelnim umetničkim okolnostima i da istovremeno, na konceptualnom nivou sačuva vezu sa prepoznatljivim obrisima materijalnog sveta. U njima se ogleda njegova ekspresionistička priroda, skoro do te mere da bi mogla delimično biti shvaćena kao jedini sadržaj slike - zaključuje istoričarka umetnosti.
Knjiga obiluje velikim brojem ilustracija (reprodukovano je 233 dela iz naših najznačajnijih institucija i privatnih kolekcija), ali i dokumentarnim materijalom, iz svih perioda, uz obimnu biografiju koju je napisala Nevena Martinović, kustos Galerije "Rima".
- Dragocenu podršku, upravo u dokumentarnom materijalu, dobili smo od Mihailovićeve sestre i sestrića, konzervatora i restauratora Nemanje Smičiklasa, docenta na Fakultetu primenjenih umetnosti - objašnjava Milojević. - Bata je dugo je živeo i dosta radio, a namera nam je da ga publici približimo kao izuzetno značajnog autora. Ova publikacija, praćena je izložbom, na kojoj će biti i radovi nikada viđeni u Srbiji, koji su stigli iz Francuske, iz njegove zaostavštine. To su i prema formatu, i po vrednosnim karakteristikama kapitalna dela.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00
TEŠKE VESTI IZ VAŠINGTONA STIGLE U KIJEV: Nema više "patriota" za Ukrajinu
VAŠINGTON još nema besplatne sisteme protivvazdušne odbrane "patriot" koji bi mogli da budu prebačeni u Ukrajinu, proizilazi iz intervjua sa američkim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom za MSNBC.
26. 04. 2024. u 19:17
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)