DVA STUBA SRPSKE UMETNOSTI: Galerija `73 obeležava pola veka postojanja izložbom akademika, članova "Lade"
BEZ zanosa i nadahnuća ne može se zamisliti nikakvo delo koje čoveka uzdiže nad prosečnošću.

Petar Lubarda Kosovski boj, Foto Galerija 73
Ova misao slikara Marka Murata svojevrsni je moto izložbe sa delima članova SANU, koji su istovremeno i članovi "Lade", najstarijeg aktivnog umetničkog udruženja na Balkanu.
Otvaranjem postvake sa radovima dvadeset naših najuglednijih autora, u četvrtak, u 19 časova, Galerija `73 obeležiće pola veka otkako su je utemeljila poznata imena naše likovne scene, predvođena istoričarem umetnosti i likovnim kritičarem Đorđem Kadijevićem. Prošle godine ova galerija je protokolom učvrstila saradnju sa "Ladom", koja će 120 leta postojanja obeležiti dogodine.
Kako u katalogu izložbe podseća Jelena Mežinski Milovanović, zamenik upravnika Galerije SANU, u Beogradu se 1904. formiralo srpsko umetničko udruženje "Lada", povodom obeležavanja veka od Prvog srpskog ustanka, a pre organizovanja Prve jugoslovenske umetničke izložbe i krunisanja kralja Petra Karađorđevića:
- Uz Ristu i Betu Vukanoviće, Simeona Roksandića, Nadeždu Petrović, među osnivačima bili su i umetnici članovi Akademije - Petar Ubavkić, Uroš Predić, kao i njeni budući članovi - Đorđe Jovanović i Marko Murat. U vreme formiranja "Lade", član Srpskog učenog društva, odnosno Srpske kraljevske akademije, koji će biti aktivni u ovom umetničkom udruženju, najduže je bio Stevan Todorović. Već kao akademici u "Ladi" će delovati i Đoka Milovanović, Đorđe Krstić, Paja Jovanović.

Foto Galerija 73
Umetnici, koji su sa "Ladom" izlagali između dva svetska rata, poput Petra Lubarde, Zore Petrović, Riste Stijovića, Bore Stevanovića, u SANU ulaze posle Drugog svetskog rata.

Foto Galerija 73
- Pripadnost "Ladi" i članstvo u SANU dvojako opisuju svakog umetnika, pa tako, iako se smatra da "Lada" okuplja umetnike tradicionalnijeg, konzervativnijeg izraza, zapravo je vrhunsko poznavanje umetničkog zanata, svojstveno i pripadnicima "Lade" a, po definiciji, i likovnim umetnicima - akademicima - tvrdi Jelena Mežinski Milovanović.

Foto Galerija 73
Na ovoj revijalnoj izložbi, sa delima iz fonda Umetničke zbirke SANU, umetnici članovi "Lade", biće predstavljeni onim redom kojim su postajali akademici. Pred publikom će se tako naći radovi učenika minhenske i bečke škole, kao i oni rimskih, mađarskih, pariskih i beogradskih đaka, izvedeni u kombinovanoj tehnici, ulju, akriliku, temperi, grafici, crtežu, skulpturi u drvetu, reljefu i punoj plastici u bronzi.
Foto Galerija 73
- Postavka omogućava presek kroz likovni izraz u Srbiji tokom poslednjih 140 godina: od grafike Đorđa Krstića iz 1872. do skulpture Svetomira Arsića Basare iz 2012. - objašnjava zamenica upravnika Galerije SANU. - U pogledu stila možemo pratiti tokove romantizma, realizma, verizma, simbolizma (Todorović, Milovanović, Krstić, Ubavkić, Đoka Jovanović, Ivanović), akademskog realizma, orijentalizma, secesije (Predić, Paja Jovanović), plenerizma i impresionizma (Murat, Bora Stevanović), modernizma i poetskog realizma (Stijović), ekspresionizma (Zora Petrović, Lubarda), traganja u sferi apstrakcije, nove figuracije, odnosno slikarstva prizora i savremenih likovnih tokova (Mihailović, Popović, Reljić, Basara, Janković, Todor Stevanović, Halugin).
U stalnoj obnovi
U PRAVILIMA koja je Lada objavila 1909. piše da je cilj društva negovanje umetnosti, a način za postizanje tog cilja priređivanje izložbi u domovini i van nje, podseća Natalija Cerović:
- Izgradnjom Umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić" 1929. "Lada" redovno izlaže u njemu do 1941. Nakon prekida delovanja zbog rata, obnavlja rad 1953. i od tada deluje u okviru ULUS-a. Redovne godišnje izložbe nastavile su da se organizuju u "Cvijeti", gde se i dalje nalazi njeno sedište. "Lada" je 2012. godine registrovana kao samostalno društvo. U okviru rada ovog društva, "Lada" redovno uključuje goste i bira nove članove, tako da se, shodno svom imenu, stalno obnavlja.
Izložba u Galeriji `73, predstaviće dva naša najreprezentativnija skupa umetnika, dva stuba koja okupljaju autore sa velikim profesionalnim ugledom i ličnim integritetom, smatra istoričarka umetnosti Natalija Cerović:
- Oba primaju samo stvaraoce čija je autentičnost već prepoznata i usvojena kao vrednost u široj zajednici u kojoj stvaraju, iskusne i već afirmisane umetnike (posebno u slučaju SANU) i oba se često vezuju za tradicionalnije umetničko usmerenje, iako to nije uvek slučaj.

Foto Galerija 73
I "Lada" i SANU, smatra Cerovićeva, nastoje da sačuvaju naše kulturno nasleđe:
- Dok je SANU najviša naučna i umetnička ustanova u Srbiji, par ekselans institucionalizovana i hijerarhizovana organizacija, "Lada" radi bez ikakve sistemske i institucionalne podrške, što se odražava na nemogućnost stvaranja višegodišnjeg plana rada organizacije. "Lada" se suočava sa svim teškoćama koje prate jedno neprofitno udruženje, pa se danas nalazi na ivici opstanka. Uprkos preprekama, 119 godina istrajava u svojim aktivnostima, koje obuhvataju izložbe, skupove, publikacije, predavanja, lokalnu i međunarodnu saradnju.
Poleksija i Stevan
Istoriju "Lade" i Galeriju `73 povezuje i bračni par Stevan i Poleksija Todorović, članovi "Lade" od 1906. godine, naglašava Mirela Pudar, direkorka galerije:
- Nagrada na izložbi "Pogledi" Galerije `73 nazvana je po Stevanu, a nagrada Salona Galerije `73, prema Poleksiji Todorović. U godini jubileja, u kojoj se obeležava pola veka od osnivanja, uprkos brojnim izazovima, Galerija `73 je uspela da kroz vreme preživi, i danas je jedna savremena kulturna institucija, sa snažnim tradicionalnim elementom koji je prilagođen modernom vremenu. Sa efikasnim timom saradnika, kao deo sistema opštine Čukarica, njena budućnost je zasigurno čvrsto utemeljena.
Preporučujemo

IZLOŽBA O STAKLARSTVU U SLOVENIJI: Nova postavka u paraćinskom Zavičajnom muzeju (FOTO)
24. 06. 2023. u 19:11

SOPRAN VANŽE ŽANG KAO ROBINjA LIU: Gostovanje kineske umetnice u Narodnom pozorištu
22. 06. 2023. u 18:01

"MUCI" ZA TANjU MANDIĆ RIGONAT: Jednoglasno za režiju "Naš razred" Narodnog pozorišta
20. 06. 2023. u 17:02

"TO JE ISTINA" Ilon Mask hitno reagovao na objavu Viktora Orbana o USAID-u (VIDEO)
MAĐARSKI premijer Viktor Orban nazvao je na društvenoj mreži Iks organizaciju USAID čudovištem stvorenim da slomi, sruši i nagriza slobodu i nezavisnost nacija, nakon čega je milijarder Ilon Mask na to odgovorio "istina".
23. 02. 2025. u 15:10

SUTRA ĆE BITI OBJAVLjENO: Najveći udar na Rusiju od početka rata
BRITANSKI ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izjavio je danas da će u ponedeljak objaviti listu mera u okviru novog, velikog paketa sankcija Rusiji, preneli su danas britanski mediji.
23. 02. 2025. u 10:05

KINEZ SE ZAMONAŠIO NA SVETOJ GORI Dobio ime Amfilogije i poručuje: "Nikada nisam bio srećniji, osim možda kao dete"
ŽIVOTNE priče koje se kriju iza monaha na Svetoj Gori predstavila je grčka televizija "Skaj" u emisiji "PrimeTime". Pred kamerama su se našli jedan Kinez koji je postao monah, jedan student iz Soluna koji je odmah nakon diplome izabrao monaštvo, monah koji živi u samoći poslednje 24 godine.
23. 02. 2025. u 11:28
Komentari (0)