MOKRANJČEVA MUZIKA I ĆUTANJE: Naučni skup u SANU povodom veka rođenja akademika, kompozitora i profesora
MEĐU značajnim stogodišnjicama svojih članova, SANU ovog leta obeležava i vek kompozitora Vasilija Mokranjca (1923-1984), u čiju čast je 11. septembra, u Svečanoj sali SANU, održan nauči skup sa međunarodnim učešćem, pod imenom "Muzika i ćutanje".

Foto: B.Đorđević
Na otvaranju manifestacije, u oranizaciji Muzikološkog instituta SANU i Fondacije "Vasilije Mokranjac", govorili su akademici Ivan Jevtić i Svetislav Božić, Aleksandra Mokranjac, kompozitorova ćerka, i Katarina Tomašević, direktorka Instituta.
Uz domaće, i autori iz Francuske i Portugalije rasvetlili su različite aspekte nasleđa akademika Mokranjca, koji je iza sebe ostavio pet simfonija i brojna druga simfonijska, koncertna, kamerna i solistička dela, kao i radio-drame, partiture pozorišne i filmske muzike. Bio je redovni profesor kompozicije i orkestracije na Muzičkoj akademiji odnosno FMU (gde je i sam diplomirao na dva odseka, klavirskom i kompoziciji). Kompozitor, koga smatraju najznačajnijim autorom simfonijske muzike kod nas, bavio se i prevođenjem stručne literature.
- Proces stilske evolucije stvaralaštva Vasilija Mokranjca bio je postepen, usmeren ka oblikovanju sopstvenog individualnog kompozicionog izraza, a neopterećen brigom oko uključivanja u radikalnije modernističke tokove - smatra dr Melita Milin, naučni savetnik Muzikološkog instituta SANU (u penziji), koja je održala predavanje o Mokranjčevom opusu, iz ugla muzičke istoriografije. - Na pitanje o mogućnoj preživelosti simfonije kao oblika, koje mu je bilo postavljeno u vreme kada je radio na svojoj Drugoj simfoniji, odgovorio je, između ostalog: "Smatram da nijedan oblik ne može sam po sebi da bude prevaziđen. Može se razgovarati samo o tome da li je neko tumačenje preživelo ili nije."
Sagledavajući taj opus iz ugla svetskih muzičkih tokova, dr Nadežda Mosusova, takođe naučni savetnik Muzikološkog instituta SANU (u penziji), zapaža:
- I dan-danas kad se kaže "svetska" misli se na evropsku muzičku umetnost: konkretno, istorija muzike svodi se i danas na zapadnu muzičku kulturu. I dalje tu nema mesta za muziku slovenskih naroda. Srbima treba da pođe za rukom da preko dela Vasilija Mokranjca izvojuju svoje mesto pod suncem.
Svoja istraživanja i uvide, na skupu u SANU, izneli su i dr Silvi Nisefor, francuski muzikolog, sopran i pijanista, dr Ivan Mudi, portugalsko-britanski muzikolog, kompozitor, dirigent i pravoslavni sveštenik, zatim Ivana Medić, viši naučni saradnik Muzikološkog instituta SANU i dr Miloš Bralović, istraživač-saradnik, sa istog Instituta. Sa Fakulteta muzičke umetnosti učešće su uzeli redovni profesori Miloš Zatkalik i Tatjana Milošević Mijanović, kao i Ognjen Popović, vanredni profesor. O delu Mokranjca govorili su i kompozitorka Svetlana Maksimović i dr Jelena Janković Beguš, naučni saradnik.
Porodično nasleđe
OTAC Vasilija Mokranjca - Jovan, bio je prvi srpski akademski školovani violončelista, a očev stric Stevan Stojanović Mokranjac, slavni kompozitor. Posle završenog školovanja u Minhenu, Jovan se uoči Prvog svetskog rata vratio u Beograd, i potom prošao Albansku golgotu. Iskustva sa fronta opisao je u nekoliko drama, a njegova "Ratnikova verenica", izvođena je i u Narodnom pozorištu. Nastupao je u novoosnovanim orkestrima Beogradske filharmonije, Radio-Beograda i Opere Narodnog pozorišta, bio osnivač Srpskog gudačkog kvarteta i profesor, koji je iza sebe ostavio značajan udžbenik "Čelometodika". O značaju zaboravljenog velikana naše muzike, Jovana Mokranjca, na skupu će govoriti Ivana Medić, viši naučni saradnik Muzikološkog instituta SANU.
Preporučujemo

PREDSTAVLjANjE "ORFELINA" U MANAKOVIJ KUĆI: U slavu ruke i njene moći
11. 09. 2023. u 19:34

BEZ POEZIJE NE BISMO DOBRO RAZUMELI SVET: Erik Sarner, francuski književnik za "Novosti"
10. 09. 2023. u 14:37

PUTIN OTKRIO ZASTRAŠUJUĆE DETALjE O "OREŠNIKU" Bojeva glava izdržava temperaturu kao na Suncu
RUSKI predsednik Vladimir Putin izjavio je da bojeve glave hipersoničnog sistema "orešnik" mogu da izdrže ekstremne temperature, uporedive sa temperaturom na površini Sunca.
21. 02. 2025. u 14:16

NOVINARIMA REKLA SAMO OVU REČENICU: Bivša gradonačelnica Niša sa lisicama na rukama sprovedena u zgradu UKP-a u Nišu (FOTO/VIDEO)
BIVŠA gradonačelnica Niša, Dragana Sotirovski, koja je danas privedena u velikoj akciji policije protiv korupcije, sa lisicama na rukama dovedena je u zgradu Uprave kriminalističke policije u Nišu.
21. 02. 2025. u 13:38

TAST OČITAO LEKCIJU VELjKU Šta je poručio zetu: "To u Beogradu nije mogao videti"
BOGDAN Rodić, otac Bogdane Ražnatović, jednom prilikom govorio je o najmlađoj ćerki koja je danas udata za Veljka Ražnatovića. Bogdan je tada naveo da je odmah na početku veze skrenuo pažnju Veljku pažnju na to kakva je njegova Bogdana.
22. 02. 2025. u 12:26
Komentari (0)